ARHiNET - Narodni odbor kotara Klanjec

Povijest:	Narodni odbor kotara Klanjec djelovao je od 1945. do 1955. kao najviši organ državne vlasti na svom području. Kotar je nastao transformacijom narodnooslobodilačkog odbora u narodni odbor, nakon oslobođenja, jer su prvotni kotarevi kao takvi izgubili svoju funkciju. Nakon oslobođenja bilo je najpotrebnije izgraditi vlast i izvršiti obnovu zemlje. Formalna promjena naziva narodnih odbora izvršeno je temeljem Zakona o promjeni naziva narodnooslobodilačkih odbora u narodne odbore (NN 3/45). Teritorijalnom nadležnošći kotara Klanjec bili su obuhvaćeni slijedeći MNO-i: Dubrovčan, Dubravica, Gubaševo, Klanjec, Kraljevec na Sutli, Kumrovec, Lučelnica, Luka, Novi Dvori, Ravnice, Risvica, Strmec, Sutlanska Poljana, Tuhelj, Tuheljske Toplice, Veliko Trgovišće i Zagorska Sela. Do promjena dolazi 1950. kada je bio ukinut MNO Ravnice. Iduća reorganizacija narodnih odbora bila je 1952. godine, kao posljedica uvođenja komunalnog sistema. Ukinuti su mjesni narodni odbori i osnivaju se narodni oodbori općina. Područje NOK Klanjca imao je NOO-e: Dubravica, Klanjec, Kraljevec na Sutli, Luka, Tuhelj, Veliko Trgovišće i Zagorska Sela. Do ukidanja NOK Klanjec došlo je ponovnom reorganizacijom narodnih odbora 1955. Područje njegove nadležnosti potpalo je pod novoosnovani Narodni oodbor općine Klanjec, odnosno pod novoosnovani Narodni odbor kotara Krapina, kao neposredno višeg organa vlasti.
Djelatnost:	Kotar Klanjec bio je najviši organ vlasti u administrativno-teritorijalnoj jedinici i njemu su bili podređeni svi lokalni organi uprave. Određena nadležnost u nekim poslovima protezala se i na ustanove i poduzeća sa području Kotara. Kotar je bio nadležan za provođenje poslova od neposrednog interesa za privredni, komunalni, kulturni i socijalni razvoj. Osim toga, bio je nadležan za provođenje zakona i drugih podzakonskih akata, brinuo i nadzirao rad mjesnih narodnih odbora odnosno narodnih odbora općina te im pružao stručnu pomoć. Upravljao je općenarodnom imovinom, donosi društveni plan razvoja, budžet i obavljao druge funkcije utvrđene zakonom.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Od 1945. do 1952. Narodni odbor kotara Klaanjec vršio je svoju funkciju kao kolektivni organ na sjedicama. Unutar Kotara bio je formiran Izvršni odbor preko kojeg se odvijala izvršna vlast Kotara. Nakon 1952. godine u vršenje vlasti uvode se vijeća: Kotarsko vijeće i Vijeće proizvođača, čiji se rad također odvija na sjednicama. Za upravljanje poslovima unutar pojedinih produčja, formirani su organi državne uprave: od 1945. odjeli, od 1949. povjereništva, a od 1952. savjeti. Struktura se mijenjala, prateći promjene u zakonu. Od 1945. godine postojali su odjeli (Financijski, Poljoprivredni, Socijalni, Zdravstveni, Komunalni, Prosvjetni, Odjel trgovine i opskrbe i Odjel za radne onose) te Tajništvo. Od 1949. strukturom su obuhvaćeni: Tajništvo, Povjereništvo za prosvjetu i kullturu, Povjereništvo za financije, Povjereništvo rada, Povjereništvo za socijalno staranje, Povjereništvo za narodno zdravlje, Povjereništvo za komunalne poslove i lokalnu privredu, Povjereništvo poljoprivrede, Povjereništvo trgovine i opskrbe. Od 1952. godine organe državne uprave činili su Tajništvo, Savjet za privredu, Savjejt za komunalne poslove, Savjet za narodno zdravlje i Savjet za prosvjetu i kulturu. Od 1953. poostoji jedan savjet manje jer se spajaju Savjet za privredu i Savjet za komunalne poslove u jedinstveni savjet. Uz navedene upravne organe potojale su razne komisije (Planska komisija, Kontrolna komisija, Izborna komisija), Uprava Prihoda, Statistički ured i Sudac za prekršaje.