ARHiNET - Narodni odbor kotara Krapina

Povijest:	Početak rada narodnih odbora poćinje već za vrijeme II svetskog rata, u okviru oslobodilačke funkcije, da bi nakon oslobođenja preuzeli funkciju organa vlasti. Prema obimu vlasti i području kojeg su pokrivali djele se na oblasne, okružne, kotarske, gradsek i mjesne te općinske narodne odbore. Narodni odbor kotara Krapina, kao organ vlasti, postoji od 1945. godine. Prema podacima o upravnoj podjeli NRH 1945., Kotarski narodni odbor Krapina u svom sastavu brojio je ukupno 44 seoska narodna odbora:Brezovica,Bobovje-Pristava-Tkalci, Brdo, Cerje,Dubrava, Đurmanec ,Hlevnica-Hromec-Jezerišće, Hum-Lug, Jazvine, Jesenje Donje- Koprivnica, Jesenje Gornje, Krapina,Krapinski Vidovec-Pretkovec,Lužani ,Macelj Donji,Macelj Gornji, Mihaljekov Jarek, Mirkovec,Orehovec- Pustodol , Pačetina, Pavlovec-Jakuševec, Petrovsko-Benkovec, Podbrezovica-Goričanovec, Podgaj, Polje-Straža, Preseka ,Putkovec-Prigorje, Radoboj, Radobojski Bregi,Repovec-Bregi-Tisanić Jarek,Sekirišće, Slatina,StaraVes-Rovno-Mala Pačetina, Strahinje-Lazi -Podgora, Svedruža, Šemnica Gornja,Škarićevo, Špićkovina,Štuparje,Trški Vrh, Velika Ves, Zabok, Začretje, Žutnica-Doliće-Zagora. Već 1946. godine taj broj je bio skoro prepolovljen, pa je temeljem Osnovnog zakona o narodnim odborima iz 1946. godine (Sl 43/46) obuhvaćao 25 mjesnih narodnih odbora: Bobovje, Doliće, Dubrava, Đurmanec, Gornja Pačetina, Gornje Jesenje, Hromec, Jakuševec, Jazvine, Krapina, Krapinski Vidovec, Lepajci, Macelj, Mihaljekov jarek, Mirkovec, Petrovsko, Pustodol, Putkovec, Radoboj, Sekirišće, Slatina, Štuparje, Škarićevo, Zabok i Začretje. Nakon reorganizacije narodnih odbora 1952. ukidaju se mjesni, a uvode općinski narodni odobori, pa u NOK Krapina ulaze NOO: Jesenje, Krapina, Petrovsko, Radoboj, Zabok i Začretje. Novim zakonom o narodnim odborima iz 1955. područje NOK Krapina je znatno prošireno, te obuhvaća slijedeće NOO: Bedekovčina, Donja Stubica, Klanjec, Konjšćina, Krapina, Marija Bistrica, Mihovljan, Oroslavje, Pregrada, Veliko Trgovišće, Zabok i Zlatar. Prema Zakonu o područjima općina i kotara u Narodnoj Republici Hrvatskoj (NN 39/62) ukida se NOK Krapina, a područja tadašnjih pripadajućih općina ulaze u sastav Grada Zagreba.
Sjedišta:	Krapina (1945 - 1962)
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Što se tiće mjesne nadležnosti ona se prostirala na njegove mjesne nanrodne odbore, a nakon njihovog ukidanja na narodne odbore općina u njegovom sastavu. Stvarna pak se nadležnost prvenstveno odnosila na: dnošenje budžeta kotara, odobrenje završnog računa, osnivanje kotarskih privrednih poduzeća i nadzor nad njihovim radom. Neka od tih poduzeća bila su: Kotarski rudnik Strahinje Krapina, Kotarska pilana i mlin Krapina, Kotarski kamenolom i krečana Krapina, te razne poljoprivredne zadruge. Dalje u nadležnost kotara spada donošenje dugoročnih i godišnjih programa razvoja lokalne privrede kotara kao i razmatranje njihovih ostvarenja. Preko svojih povjereništava vodio se nadzor nad razvojem poljoprivrede i šumarstva, naročito preko planova sjetve i otkupa, razvoj stočarstva uz planski otkup goveda i svinja, pošumljavanje, provođenja postupka melioracije i drugih radova. Naročito se vodila briga o održavanje i unapređivanje komunalne infrastrukture, te unapređenje stambene izgradnje, pa tako već 1949. kotar gradi 4 stambene zgrade u Krapini i Zaboku. Bitna je i pravilna opskrba stanovništva, naročito preko razvijenog trgovačkog sektkora, radničko-namješteničkih zadruga i službeničkih restorana na području kotara. Unutar prosvjete, kotar je bio usmjeren na izgradnju novih škola kao što je škola u Đurmancu, Kozjaku i Zaboku i popravcima posotojećih škola. Isto tako bili su provođeni razni tečajevi opismenjavanja stanovništva, i povećana kontrola polaznika obveznog obrazoovanja. Na području zdravstva djelovale se Kotarska ambulanta Krapina, Sektorske ambulante te Antituberkulozni dispanzer u Krapini, čioja je djelatnos bila usmjerena na zdravstvenu zaštitu stanovništva i preventivne djelatnosti kao što su bila razna cijepljnja djece i omladine. Posebnu pozornost kotar je usmjerio i na socijalno ugroženi sloj stanovništva, odobravajući im razne pomoći i druge socijalne pogodnosti. Jedan od segmenata društvenog razvoja bilo je i posvećivanje sportskim aktivnostima, pa unutar kotara djeluju Gimnastički savez, Planinarsko društvo Krapina i drugi. Daljnim razvojem, djelatnost kotara se u nekim segmentima smanjila, čime su neke nadležnosti prenešene na općine, a kao posljedica uvođenja decentralizacije i komunalnog sistema.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Narodni odbor kotara Krapina svoju je funkciju izvršavao preko Skupštine i Izvršnog odbora, na njihovim sjednicama. Izvršnu vlasti obavljala se preko organa uprave u obliku povjereništava i njihovih odjela te odsjeka. Nakon 1950. uvođenjem radničkog samoupravljanja kao oblika vlasti u kojem neposredno sudjeluju svi radnici, uvode se vijeća, pa se funkcija vlasti odvija preko Kotarskog vijeća i Vijeća proizvođača. Umjesto dotadašnjih povjereništava uvode se savjeti. Uz navedene organe uprave postoje i razne kotarske komisije, inspekcije te uprave i arbitraže. Nakon 1955. ukidanjem Kotara Klanjec, Pregrada, D. Stubica i Zlatar, funkcija NOK Krapina je znatno proširena u stvarnoj i mjesnoj nadležnosti. Prema Statutu, Kotar Krapina je političko-teritorijalna organizacija samoupravvljanja radnog naroda i društveno-ekonomska zajednica općina i stanovnika na svom području. Svoja prava i dužnosti vrši na osnovu i u granicama zakona i drugih propisa, najviši je organ vlasti i ima vlastite izvore prihoda. Sačinjavaju ga i dalje Kotarsko vijeće i Vijeće proizvođača, preko kojih vrši svoju funkciju. Uz vijeća postoje i stalne odborničke komisije koje pomažu u radu Kotara, Predsjednik Narodnog odbora koji predstavlja Narodni odbor i zastupa Kotar kao pravno lice, te savjeti, kao savjetodavna tijela kotara. Tako 1955. NOK Krapina ima slijejdeće savjete: Savjet za unutrašnje poslove, Savjet za privredu, Savjet za poljoprivredu, Savjet za školostvo, Savjet za prosvjetu i kulturu, Savjet za zdravlje, Savjet za socijalno staranje, Savjet za rad i radne odnose te Savjet za fizički odgoj. Savjete bira Narodni odbor kojem i odgovaraju za svoj rad. Izvršnu funkciju u narodnom odboru obavljaju upravni organi. Osnovni organi uprave su Odjel za unutrašnje poslove, Odjel za opće poslove i budžet, Odjel za privredu, Odjel za prosvjetu i kulturu te Odjel za zdravlje i socijalno staranje. Na čelu odjela je načelnik, a unutar odjela postoje inspekcije, nadležne za poslove inspekcije. Osim navedenih organa uprave, unutar Kotara postoji Uprava za puteve, koja je nadležna za poslove izgradnje i održavanje puteva. Od upravnih ustanova postoje: Biro za planiranje, nadležan za izradu društvenih planova, investicijskih i drugih planova te se brine za njihovo izvršenje, Ured za statistiku, nadležan za prikupljanje i obradu podataka za privrednu, demografsku i socijalnu statistiku. Katastarski uredi u Donjoj Stubici, Klanjcu, Krapini , Pregradi i Zlataru, koji su nasležni za poslove u vezi katastra. Kao posebni kotarski organi, ustrojeni su: Kotarski javni pravobranilac, Vijeće za prekršaje i Sudac za prekršaje te Disciplinski sud. Za obavljanje svih poslova zaduženi su službenici Kotara.
Opći kontekst:	Početak rada narodnih odbora započinje za vrijeme II. svjetskog rata, u okviru narodnooslobodilačkog pokreta, a s osnovnom zadaćom oslobađanja okupiranog teritorija i rušenja tadašnjeg društvenog uređenja. Tek nakon oslobođenja tadašnje države, narodni odbori prelaze u organe vlasti, s osnovnim zadatkom izgradnje države i njezine vlasti. Prema obimu vlasti i području kojeg su pokrivali, djele se na oblasne, okružne, kotarske, gradske i mjesne, a nešto kasnije i općinske narodne odbore.