ARHiNET - Mjesni narodni odbor Krapina

Povijest:	Mjesni narodni odbor Krapina nastao je transformacijom mjesnog narodnooslobodilačkih odbora, prerastajući iz oslobodilačkog tijela u prvi i najviši organ državne vlasti na svom području. Temeljem Općeg zakona o narodnim odborima (SL br. 43/46) takvi osnivaju se u selima i manjim gradovima. Oni su ujedno i predstavnički organi, izabrani temeljem općeg, javnog i neposrednog izbornog prava, tajnim glasanjem, preko kojih građani vrše svoju vlast. Sva prava koja im pripadaju temeljem ustava, zakona i općih propisa, narodni odbori ostvaruju neposredno ili preko svojih organa i ustanova. Mjesni narodni odbor Krapina osnovan je 1945. godine. Konstituirajuću sjednicu sa novoizabranim odborom održao je 2.10.1945. Mjesno i teritorijalno pripadao je Narodnom odboru kotara Krapina. Ponovno konstitiranje novog MNO Krapina bilo je 17.06.1947. godine, u kojeg je ušlo novih 20 oodbornika. Izvršena je zakletva i ponovni izbor rukovodstva. Činili su ga predsjednik, zamjenik predsjednika, tajnik, zamjenik tajnika, blagajnik. te članovi odbora. Djelovao je do 1950. kada je, osnivanjem Gradskog narodnog odbora Krapina, ukinut.
Sjedišta:	Krapina (1945 - 1950)
Djelatnost:	U nadležnosti MNO Krapina bili su svi poslovi od neposredne važnosti za mjesto. Već na konstituirajućoj sjednici bio je donesen zaključak o otvaranju V i VI razreda Gimnazije u Krapinia te o uređenju internata. Od komunalnih poslova započelo se uređenjem vodovoda, rasvjete i kupališta u Krapini (tadašnje vlasništvo dr. Miroslava Crkvenca) te izgradnjom i popravcima cesta i puteva. Vodio je brigu oko regulacije potoka Krapinice i uređenja mjesnog groblja, te mjesnog sajmišta. 1949. godine odlučuje se o gradnji kulturno-prosvjetnog doma i uređenju sportskog doma. Održavala se i uređivala mjesna klaonica i razni drugi objekti. Nadalje je MNO na jednoj od svojih sjednica osnovao "Privredno poduzeće" od lokalnog značaja, Mjesnog hotelskog i ugostiteljskog poduzeća Krapina i dr. poduzeća. U svrhu nadgledanja urednosti i čistoće parkova imenovao je teh. nadzoornika 1949. Pod upravom MNO kraće vrijeme je i vrtlar i staklenik od 6 klijališta u kojem se uzgaja cvijeće za parkove, a vodio je i brigu o organiziranom odvozu smeća sa područja samog grada. U oblasti trgovine i opskrbe bio je zadužen za evidenciju kretanja cijena, kontrolu zaliha roba kod zadruga, otkupu i dr. U oblasti financija obavljao je poslove donošenja mjesnog budžeta, određivao i ubirao mjesne daće, poreze, doprinose i dr. Na području prosvjete i kulture bio je zadužen za osnivanje i vođenje raznih tečajve, staranje o kulturnom napretku mjesta i osnivanjem kulturnih domova. Brinuo je i o zaštitio spomenika kulture, koa što su npr. razni popravci na zgradi Starog grada Krapina. Posebno interesantno bilo je to da je MNO 1948. donio slijedeći zaključak , ..."obzirom na historijski značaj mjesta Krapine, da se od stare arhive i sakupljenog materijala ostalih društava i pojedinaca otvori i uredi na starom gradu muzej mjesta Krapine gdje bi se pohranili svi važniji predmeti od histor. značaja." Pomagao je Fiskulturnom društvu "Zagorac" Krapina" oko nabave rekvizita i uređenja igrališta, Pogrebnom društvu i mnogim drugim udrugama. Od strane MNO dat je prijedlog o postavljenju 4 osobe u svojstu "milicajca" koje će vršiti službu sigurnosti u Krapini. MNO se zauzimao i da se zatvori ugositeljski objekat u blizini osnovne skole jer sve vezano uz to negativno djeluje na školsku mladež. U oblasti socijalnog staranja prvenstveno se starao o djeci bez roditelja, pomagao porodicama poginulih boraca, žrtvama fašističkog terora. Pomoći su se sastojale od dodjele obuće, odjeće, tekstila, namirnica, građevnog materijala za popaljene i srušne kuće, novčane i razne druge pomoći. Na sjednici 27.02.1951. donosen je zaključak o osnivanju i dječje mliječne kuhinje.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Mjesni narodni odbor Krapina izvršavao je svoja prava i dužnosti temeljem zakona i drugih propisa. Čine ga odbornici birani neposredno od građana. Rad Narodnog odbora odvijao se preko sjednica koje su bile redovne i izvanredne. Sjednicama rukovodi predsjednik narodnog odbora, koji je ujedno i predsjednik izvršnog odbora. Nakon verifikacije, odbornici su položili zakletvu i održali prvo zasjedanje. Zaključci na sjednicama donosili su se većinom glasova prisutnih odbornika. Izvršni odbor mjesnog narodnog odbora je njegov izvršni i upravni organ, poslove i zadatke iz svoje nadležnosti, obavlja također preko sjednica. Biran je iz redova narodnog odbora. Na konstituirajućoj sjednici 2.10.1945. bio je izabran predsjednik, tajnik te odbornici zaduženi za pojedina područja kao što su: pitanja prosvjete, socijalna pitanja, gospodarstvo, zdravstvo, obrt i industriju i tehnička pitanja. Jedan od oblika rada u mjesnom narodnom odboru su i zborovi birača. Zborovi birača sazivaju se u cilju razmatranja pitanja koja se odnose na život sela i rad mjesnog narodnog odbora. O radu zbora birača vodio se zapisnik, a mjesni narodni odbor bio je dužan je na svojoj sjednici raspravljati o zaključcima zborova birača. Uz navedeni sastav, u MNO su bile osnivane razne komisije za određena područja djelatnosti. Na sjednici 10.07.1947. godine osnovani su aktivi: Socijalni, Zdravstveni , Prosvjetni, Statistički, Poljoprivredni, Financijski i Građevinski aktiv. U radu narodnog odbora sudjelovali su i razni odbori kao što je Mjesni kulturni prosvjetni odbor, Odbor za izradu plana i prvila za vođenje poduzeća, Odbor Crvenog križa Krapina te razne udruge.