ARHiNET - Mjesni narodni odbor Lobor

Povijest:	Mjesni narodni odbor Lobor djeluje od svibnja mjeseca 1945. godine. Teritorijalno i upravno pripadao je NOK-u Zlatar. Na svojoj sjednici 30.12.1946. pripojeni su mu MNO Markušbreg i Šipki te je od tada obuhvaćao mjesta Lobor, Markušbreg, Šipki i Vinipotok. Istog dana su čalnovi novoosnovanog MNO Lobor položili zakletvu i počeli s radom. Nadalje je 7.06.1947. oformljen novi Narodni odbor, temeljem stava 3. čl. 74. Zakona o izborima narodnih odbora. Teritorijaln nadležnost MNO Lobor i dalje se mijenjala, jer je i 1949. temeljem Ukaza Sabor NRH od 23.05 1949. promjenjena administrativno-teritorijalna podjela Kotara Zlatar (NN 43/49), čime je između ostalih, ukinut MNO Vojnovec i priopojen Mjesnom narodnom odboru Lobor. Na sjednici NO 5.03.1951. prihvaćen je prijedlog o pripajanju MNO Peršaves, a na izvanrednoj sjednici NO Lobor od 7.02.1952. podnešen je izvještaj o pripajanju MNO Petrova Gora. Na sjednici NOK Zlatar od 10.02.1951. je donesen prijedlog o pripajanju MNO Peršaves, MNO Lobor. Nakon navedenih promjena djeluje do 1952. godine. Svoju posljednju sjednicu održao je 14.04.1952. kada se zbog primjene novog zakona o reorganizaciji narodnih odbora, ukida. Područje njegove nadležnosti potpalo je pod NOO Lobor.
Sjedišta:	Lobor (1945 - 1952)
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Nadležnost MNO Lobor bila je utvrđena zakonom. Tako je MNO u svojoj nadležnosti prvenstveno imao zadatke odnoseći se na razvoj lokalne privrede i infrastrukture, kao što je popravak i izgradnja cesta, puteva i mostova, elektrifikacija mjesta 1950, izgradnja bunara, vodovoda i drugih vitalnih objekata, te uvođenje telelfonske linije već 1948. Organizirao je otkup željeza preko zadruge, podigao Poljsku ciglanu, izgradio Zadružni dom i drugo. Isto tako brinuo se o razvoju poljoprivrede, održavajući poljoprivredne tečajeve, provodio akcije cijepljenja peradi, donosio planove sjetve i žetve te otkupa viška poljoprivrednih proizvoda, provodio akcije čišpćenja voćaka, šikara, uređivao mjesno sajmišta. O brizi MNO svjedoči i činjenica da se vodila briga o raspodjeli lišća u šumi i odredi njegova cijena. Dio poslova odnosio se na unapređenje školstva, posebno provođenje opismenjavanja stanovništva, nadalje, ubiranje poreza i raznih mjesnih trošarina (npr. trošarina na meso), mjesne pristojbe kao što su sajmovina, pijacovina i drugo. Provodio je opskrbu socijalno ugroženog sloja stanovništva, evidentirao i aktivirao slobodnu radnu snagu u mjestu, a 1948. određeni su i popisivači koji će izvršiti popis pučanstva, te obavljao druge poslove iz svoje nadležnosti.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Na početku djelovanja, unutar strukture MNO Lobor postojao je izvršni odbor, predsjednik, podpredsjednik, tajnik, zamjenik tajnika, blagajnik i matičara narodnog odbora. Na sjednici 1946. izabran je i Odbor za sudjelovanje kod sastava smrtovnica, procjenitelj poljske štete te Komisija za unapređenje šumarstva. Uz to ima postavljenog i lugara. Daljnim radom postavili su i cestara, listonošu i imenovali Brigadu za rad koja je bila zadužena za provođenje nekih akcija u mjesestu. Od 1947. godine izabrani su aktivi: Statistički aktiv, Poljoprivredni, Prosvjetni, Financijski, Socijalno-zdravstveni aktiv te Aktiv za obnovu i izgradnju i Aktiv za otkup i distribuciju. U svrhu suzbijanja požara na svom području onovna je Ekipa za požar 1947. Iste je godine u MNO Lobor izabran i Odbor za poljepšanje mjesta Lobor. Na sjednici 17.01.1948. izabrana je Planska komisija, a nešto kasnije iste godine i Komisija za žetvu i vršidbu, te Komisija za razrez poreza. Nakon 1950. oformljeni su savjeti građana: Poljoprivredni savjet, Savjet za komunalnu djelatnost, Savjet za ostkup i Savjet za financije. Svaki od njih bio je zadužen za unapređenje područja za koje je osnovan. Redovito se provodilo održavanje zborova birača, kao oblik neposrednog učestvovanja građana u vlasti.