ARHiNET - Narodni odbor oblasti Osijek

Povijest:	Načelna odluka o osnivanju oblasti kao novih administrativno-teritorijalnih jedinica donijeta je na II. Plenumu CK KPJ, a dana 24. ožujka 1949. Prezidijum Narodne skupštine FNRJ donio je Ukaz kojim se osnivaju oblasti kao nove administrativno-teritorijalne jedinice kao najviši lokalni organi državne uprave na području oblasti. Oblasni narodni odbor Osijek započeo je s radom 16. lipnja 1949. godine, a tog je dana prestao s radom Sekretarijat za organizaciju Oblasnog narodnog odbora Osijek. Oblasni narodni odbor Osijek obuhvaćao je područje kotareva i gradova: Beli Manastir, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Novu Gradišku, Orahovicu, Osijek, Podravsku Slatinu, Slavonsku Požegu, Slavonski Brod, Valpovo, Vinkovci, Vukovar i Županju, te gradove: Đakovo, Novu Gradišku, Osijek, Slavonsku Požegu, Slavonski Brod, Vinkovci, Vukovar. Prema čl. 105. Općeg zakona o narodnim odborima iz 1949. mijenjaju se nazivi narodnih odbora, pa se tako i i naziv Oblasni narodni odbor Osijek promijenio u Narodni odbor oblasti Osijek, koji je zadržan do njegova ukidanja. NO oblasti Osijek djelovao je do 31. prosinca 1951. kada je na temelju Zakona o ukidanju Narodnih odbora oblasti u NR Hrvatskoj ukinut.
Sjedišta:	Osijek (1949-1951)
Djelatnost:	Prema Općem zakonu o narodnim odborima iz 1949. narodni odbor oblasti usklađivao je rad svih narodnih odbora na području oblasti u poslovima lokalnog i općeg djelokruga, osigurava primjenu zakona i općih propisa i smjernica najviših organa državne vlasti i državne uprave i brine se o ravnomjernom kulturnom i privrednom razvoju oblasti kao cjeline. U tu svrhu donosi opće propise za ostvarivanje rukovodstva narodnih odbora u svim poslovima njihove nadležnosti, vrši nadzor nad radom nižih organa i ukazuje im organizacijsku i stručnu pomoć. Narodni odbor oblasti vršio je poslove iz svoje nadležnosti neposredno ili preko svojih izvršnih odbora i njima podređenih organa uprave. Osim toga, narodni odbor oblasti donosi i ostvaruje oblasni privredni plan i budžet, osniva poljoprivredna, industrijska, trgovinska, kreditna, ugostiteljska, transportna i druga poduzeća, poljoprivredne stanice, organizira trgovinsku mrežu u oblasti, regulira raspodjelu robe, osniva srednje i stručne škole, daje suglasnost za osnivanje osnovnih škola, osniva kazališta, muzeje i druge kulturne ustanove, osniva veće specijalne zdravstvene ustanove oblasnog značaja i oblasne ustanove specijalnog staranja, zbrinjava osobe kojima je potrebna socijalna zaštita, donosi propise o zdravstvenoj i higijenskoj zaštiti u oblasti, poduzima mjere za sprječavanje oblasti, gradi i održava oblasne putove i mostove, donosi i propise o općem uređenju naselja.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Narodni odbor oblasti Osijek dana 18. srpnja 1949. godine imao je sljedeće stanje upravnog aparata: I. Tajništvo, II. Sekreatarijat za kordinaciju privrede, III. Uprava za personalnu službu, IV. Povjereništvo za građevinarstvo, V. Povjereništvo za šumarstvo, VI. Planska komisija, VII. Povjereništvo rada, VIII. Povjereništvo za komunalne poslove, IX. Povjereništvo za financije, X. Povjereništvo za trgovinu i opskrbu, XI. Povjereništvo za državne nabavke, XII. Povjereništvo za lokalni saobraćaj, XIII. Povjereništvo za prosvjetu, XIV. Povjereništvo za ugostiteljstvo i turizam, XV. Povjereništvo za narodno zdravlje, XVI. Povjereništvo za socijalno staranje, XVII. Povjereništvo za poljoprivredu, XVIII. Kontrolna komisija Oblasnog narodnog odbora Osijek, XIX. Povjereništvo za industriju i obrt. Prema Općem zakonu o narodnim odborima narodne odbore oblasti građani su birali na tri godine, i to od 110 do 250 odbornika, ovisno o broju stanovništva oblasti i složenosti privrednih, kulturnih i drugih lokalnih odnosa.