POČETNA
STVARATELJI
O SUSTAVU
POMOĆ
Stvaratelji
Naziv:
Prvostupanjski sud u Splitu
Vrsta entiteta:
pravna osoba
Razdoblje:
1798 - 1806
Alternativni nazivi:
Mistno starješinstvo (1798 - 1806) (hrvatski)
Aktivnost:
Stvaratelj više ne djeluje
Povijest:
Potpisivanjem mirovnog sporazuma između generala francuske vojske Napoleona Bonapartea i austrijskog kralja Franje I, 18. travnja 1797, Austrija je dobila u posjed Istru, Dalmaciju, Kvarnersko otočje i Boku Kotorsku. Mirom u Campoformiju, 17. listopada 1797, prestala je postojati Mletačka Republika pa su navedena područja i teritorijalno pripala Austriji. Civilnu vlast u Dalmaciji je preuzeo general Mate Rukavina, uskoro je dvorska kancelarija kao komesara za civilne poslove postavila grofa Raimunda Thurna. Djelokrug rada Prvostupanjskog suda u Splitu u vrijeme prve austrijske uprave u Dalmaciji karakterizira modernizacija uređenja u sudstvu i nastojanje da se odvoji sudska od upravne vlasti, učvršćenje središnje i lokalne vlasti i uvođenje propisa.
Sjedišta:
Split (1798 - 1806)
Djelatnost:
Mistno starješinstvo je rješavalo sudske poslove, bilo je nadležno za građanske i kaznene predmete ako vrijednost spora nije prelazila 20 fiorina.
Zadržana je institucija Pomirbenih sudova (Giudizio di pace) za sporove do 25 fiorina, besprizivno ako su stanke pristajale na pomirbu, a ako nisu pristajale sudio je Prvostupanjski sud. Gdje nije bilo Pomirbenih sudova, u određene dane je opet sudio Prvostupanjski sud.
Za građanske sudove je uveden sudski red s propisima za građanski parnični postupak, zabranjeno je plaćanje sudaca, naplaćivale su se pristojbe za sudske i upravne predmete, uveden je austrijski Zakonik zločina i kazni (Il Codice sopra i delitti e le pene e la procedura criminale Austriaca).
Unutarnji ustroj / genealogija:
Revizijski sud je bio u Veneciji, nakon pet godina je obavljeno spajanje Revizijskog suda s Vrhovnim sudom u Beču (1803. godine). 1805. godine se odvaja Prizivni sud u Zadru.
Prvostupanjski sud u Splitu, kao i sudovi u Zadru i Kotoru, se odjeljuje od upravne vlasti. Upravno-pravne poslove je rješavao rektor ili sudac upravitelj, sudačke poslove je rješavao sudac prisjednik.
U Splitu je prvi rektor bio Nicolo Grisogono, 2 prisjednika su bili plemić Francesco Tommaseo i građanin Marko Pavišić. Ostali službenici su bili dva tajnika ili kancelira i jedan asistent.
Stvaratelji:
(1806 - 1813) (slijednik)
Arhivsko gradivo:
1. fond/
HR-DAST-43 Prvostupanjski sud u Splitu
(stvaratelj)
2. fond/
HR-DAZD-217 Prizivni sud Zadar
(stvaratelj)
Bibliografije:
Čulinović, Ferdo. Državnopravna historija jugoslavenskih zemalja XIX i XX vijeka, knj. 1,
Beuc, Ivan. Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj(1527.-1945.),
Novak, Grga. Prošlost Dalmacije,
Maštrović, Vjekoslav. Razvoj sudstva u Dalmaciji u XIX stoljeću,
Identifikator:
HR-DAST/S - 19034
Pravila ili propisi:
ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 1. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 1999.
Status zapisa:
konačan zapis
Podrobnost:
djelomičan
Jezik opisa:
hrvatski
Pismo opisa:
latinica
DRŽAVNI ARHIVI U RH
|
ARHIVI U EUROPI I SVIJETU
|
KONTAKT
Sva prava pridržana - Hrvatski državni arhiv e-mail:
arhinet@arhiv.hr