Facebook
Naziv: Prvostupanjski sud u Splitu
Vrsta entiteta: pravna osoba
Razdoblje: 1798 - 1806
Alternativni nazivi: Mistno starješinstvo (1798 - 1806) (hrvatski)
Aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
Povijest: Potpisivanjem mirovnog sporazuma između generala francuske vojske Napoleona Bonapartea i austrijskog kralja Franje I, 18. travnja 1797, Austrija je dobila u posjed Istru, Dalmaciju, Kvarnersko otočje i Boku Kotorsku. Mirom u Campoformiju, 17. listopada 1797, prestala je postojati Mletačka Republika pa su navedena područja i teritorijalno pripala Austriji. Civilnu vlast u Dalmaciji je preuzeo general Mate Rukavina, uskoro je dvorska kancelarija kao komesara za civilne poslove postavila grofa Raimunda Thurna.
Djelokrug rada Prvostupanjskog suda u Splitu u vrijeme prve austrijske uprave u Dalmaciji karakterizira modernizacija uređenja u sudstvu i nastojanje da se odvoji sudska od upravne vlasti, učvršćenje središnje i lokalne vlasti i uvođenje propisa.
Sjedišta: Split (1798 - 1806)
Djelatnost: Mistno starješinstvo je rješavalo sudske poslove, bilo je nadležno za građanske i kaznene predmete ako vrijednost spora nije prelazila 20 fiorina.
Zadržana je institucija Pomirbenih sudova (Giudizio di pace) za sporove do 25 fiorina, besprizivno ako su stanke pristajale na pomirbu, a ako nisu pristajale sudio je Prvostupanjski sud. Gdje nije bilo Pomirbenih sudova, u određene dane je opet sudio Prvostupanjski sud.
Za građanske sudove je uveden sudski red s propisima za građanski parnični postupak, zabranjeno je plaćanje sudaca, naplaćivale su se pristojbe za sudske i upravne predmete, uveden je austrijski Zakonik zločina i kazni (Il Codice sopra i delitti e le pene e la procedura criminale Austriaca).
Unutarnji ustroj / genealogija: Revizijski sud je bio u Veneciji, nakon pet godina je obavljeno spajanje Revizijskog suda s Vrhovnim sudom u Beču (1803. godine). 1805. godine se odvaja Prizivni sud u Zadru.
Prvostupanjski sud u Splitu, kao i sudovi u Zadru i Kotoru, se odjeljuje od upravne vlasti. Upravno-pravne poslove je rješavao rektor ili sudac upravitelj, sudačke poslove je rješavao sudac prisjednik.
U Splitu je prvi rektor bio Nicolo Grisogono, 2 prisjednika su bili plemić Francesco Tommaseo i građanin Marko Pavišić. Ostali službenici su bili dva tajnika ili kancelira i jedan asistent.
Stvaratelji: (1806 - 1813) (slijednik)
Identifikator: HR-DAST/S - 19034
Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 1. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 1999.
Status zapisa: konačan zapis
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica