ARHiNET - Bušić, obitelj

Povijest:

Članovi obitelji Bušić zabilježeni su u drugoj polovici 15. stoljeća među plemićima u Kurilovcu i Mraclinu. Prema obiteljskoj predaji, 1580. dobili su ugarsko-hrvatsko plemstvo i grb. Martin Bušić, službenik Petra Erdödyja, imao je potkraj 16. i početkom 17. stoljeća posjed Rwchya (danas selo Ruča) kod Velike Gorice (u 19. stoljeću Bušići imaju u istom kraju posjed Orle) i kuriju u današnjem Črešnjevcu kraj Truhlja.
Franjo Bušić živio je u Varaždinskoj županiji. Prema njegovu pečatu poznat je grb obitelji. Žigmund Bušić je u Zagrebačkoj županiji bio plemićki sudac (1736-1743), bilježnik (oko 1743. istodobno i u Križevačkoj županiji) i podžupan (1745-1753). Godine 1751. jedan je od hrvatskih zastupnika na zasjedanju Ugarsko-hrvatskog sabora u Požunu. Baltazar Bušić je 1749. bio major i podzapovjednik u Kostajnici, a 1750. je imenovan potpukovnikom i zapovjednikom u Zrinju (danas Zrin kod Dvora na Uni). Tadija Bušić je od 1763. podbilježnik Križevačke županije. U izvorima nalazimo i Baltazara Bušića koji je 1780. postao bilježnik Zagrebačke županije, "causarum advocatus" i prisjednik Magistrata u Zagrebu. U razdoblju 1781-1790 bio je protonotar Kraljevstva. Ljudevit Bušić, Baltazarov brat, bio je oko 1797. u arhivskoj službi u Zagrebu.
Mirko (Imbro) Bušić bio je oko 1838. veliki bilježnik, a 1843. podsudac Zagrebačke županije. Mađaron, zapovijedao je jednom turopoljskom četom za nereda u Zagrebu pred skupštinom Zagrebačke županije, 9. prosinca 1843. (zbog toga odgođena). U siječnju 1844. bio je član izaslanstva koje su mađaroni povodom tih događaja poslali palatinu u Požun i kralju u Beč. Šezdesetih godina 19. stoljeća on je podžupan Zagrebačke županije. Mirkov sin, pravnik Otmar Bušić živio je u razdoblju od 1849. do 1895. Bio je upravitelj Modruško-riječke županije 1894. Isticao se u društvenom i kulturnom radu. Bio je tajnik Hrvatskog pjevačkog društva "Kolo" u Zagrebu, suosnivač i tajnik Hrvatskoga pjevačkog društva "Vila" u Varaždinu (1875.), suosnivač Hrvatskog pjevačkog društva "Klek" u Ogulinu, predsjednik i osnivač diletantske kazališne družine Narodne čitaonice u Križevcima, pokretač djelovanja Narodne čitaonice u Vrbovskom i lista "Rodoljub" (1895.) u Ogulinu. Napisao je nekoliko balada, domoljubnih i ljubavnih pjesama. Autor je i filozofsko-moralističke rasprave "Nazori Silvija Pelika".
Otmarov brat Tomislav Bušić bio je načelnik i mjesni sudac u Crikvenici potkraj 19. stoljeća te predsjednik tamošnje podružnice Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva (oko 1897. godine).

Sjedišta:

Kurilovec ; Mraclin ; Zagreb