ARHiNET - Kotarski sud u Pagu

Povijest:	Novi ustroj sudbene vlasti proveden je zakonom od 22. prosinca 1819. koji je stupio na snagu 1. veljače 1820. Prema ovom ustroju Prizivni sud u Zadru postaje glavni sud za cijelu Dalmaciju. Osnovana su i četiri prvostupanjska suda u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru te dvadeset i četiri kotarska suda među koje spada i sud u Pagu. To je sud treće klase. Novi ustroj sudbene vlasti proveden je naredbom ministarstva unutarnjih poslova, pravosuđa i financija od 8. veljače 1854. na osnovi vladine odluke od 14. rujna 1852.O političkom i sudbenom uređenju u Dalmaciji, novost je u tome da se u središtu okruga i prvostupanjskih zbornih sudova, sudbena vlast odvaja od uprave, a u središtima okruga osnivaju se gradske preture koje imaju iste nadležnosti kao i kotarski sudovi. Kod kotarskog suda u Pagu nije bilo nikakvih promjena, on je i dalje ostao kao" mješana" pretura. Na osnovu državnog temeljnog zakona od 21. prosinca 1867. o sudačkoj vlasti i zakona od 19. svibnja 1868. o uređenju političkih vlasti, donosi se 11. lipnja 1868. Zakon o ustrojstvu kotarskih sudova. Politička vlast se odvaja od sudbene na svim razinama. Ovaj zakon stupa na snagu 31. kolovoza 1868. Od tada pa do raspada Austro-Ugarske Monarhije nije bilo bitnih promjena što se tiče ustroja sudova osim što su osnovani neki novi sudovi ili su mijenjali sjedišta, a kod kod kotarskog suda u Pagu nije bilo promjena. Područje Paga bilo je pod talijanskom okupacijom od kraja 1918. do kraja 1921. te je pripadalo drugoj talijanskoj zoni. Talijani su ubrzano radili na organizaciji upravne i sudbene vlasti. Raspuštena su gotovo sva općinska vijeća, a za načelnike novih općinskih uprava postavljale su se povjerljive osobe. Ustrojena je vlada za Dalmaciju, dalmatinske i korčulanske otoke i civilno povjerenstvo. Uspostavljen je ratni sud u Zadru, Prizivni sud u Zadru određen je za Vrhovni i Kasacijski sud u kaznenim predmetima za cijelo područje. Kotarski sudovi ostali su isti kao i za austrijske vlasti.Rapalskim ugovorom od 12. studenog 1920. došlo je do načelnog sporazuma između Kraljevine SHS i Italije u pogledu teritorijalnog razgraničenja. Po tom je ugovoru Italija u Dalmaciji dobila Zadar, Lastovo, Sušac i Palgružu dok su ostala područja pripala Kraljevini SHS. Sudbena vlast na cijelom području Kraljevine SHS izjednačena je tek 1929. godine, kada je donešen Zakon o sudskom postupku u građanskim parnicama, kazneni zakonik i Zakonik o kaznenom postupku. Prema novim jedinstvenim propisima iz 1929. u području građanskog i kaznenog prava, sudbene funkcije su obavljali redovni i posebni sudovi. U redovne sudove spadaju i kotarski sudovi, koji se od tada nazivaju "sreski" te okružni, trgovački, apelacijski i kasacijski sud. Ovakvo stanje ostati će do sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. Talijani su 1941. privremeno okupirali otok Pag, ali na osnovu Rimskih sporazuma Pag je pripao NDH i u njenom sastavu ostao do sloma 1945. Umjesto "sreski" ponovo je vraćen hrvatski naziv "kotarski" sud.
Sjedišta:	Pag (1820 - 1943)
Djelatnost:	Mjerodavnost sudova određena je Zakonom o djelokrugu i nadležnosti sudova u parničnim i građanskim poslovima za Kraljevinu Dalmaciju od 20. studenog 1852. i kaznenom postupniku od 29. srpnja 1853. godine. Kotarski sudovi su bili nadležni: 1. U svim parnicama kod kojih sporni predmet nije prelazio vrijednost od 500 forinti, 2. U svim tužbama na priznavanju prava plodouživanja ili darovanja, čija vrijednost nije prelazila 25 forinti, 3. Bez obzira na iznos u svim raspravama između najmoprimca i najmodavca, poslodavca i posloprimca, gostioničara i njegovih gostiju, brodara i vozača s jedne strane, 4. U ostavinskim raspravama, štitništvo i skrbništvo, 5. U parnicama o ometanju posjeda i drugim sporovima, 6. U stečajevima, 7. U poduzimanju ovrhe, 8. U legalizaciji potpisa isprava i pisanju očitovanja, oporuka, 9. Zemljišno - knjižnim stvarima, Od 1931. vodili su i agrarne spise o razrješenju kmetskih odnosa u Dalmaciji, izborne popise i drugo. Prema Zakonu o kaznenom postupku od 29. 07. 1853. kaznena djela bila su podijeljena u tri skupine: zločinstvo, . prijestupi i prekršaji. Kaznenim zakonom i drugim propisima bilo je određeno, koje su prekršaje mogli voditi u cjelini kotarski sudovi. Kazneni postupak radi prekršaja mogli su voditi u cjelini kotarski sudovi, radi težih zločina postojali su istražni sudovi. Nadležan je bio Zemaljski sud u Zadru. Presude Kotarskog suda donosio je sudac pojedinac, a presuda suda prve molbe sudski kolegij. Prema kaznenom postupku iz 1875. stvarna nadležnost u prvom stupnju bila je ista kao iz 1853. i ostala nepromjenjena do 1929. Kotarski sudovi propisima iz 1929. mjenjaju naziv u sreski. Bili su mjerodavni za parnice manje vrijednosti, ali i za mnoge hitne i jednostavnije parnice bez obzira ne vrijednost. U vanparničnom postupku bili su glavni za ostavinske rasprave, starateljske poslove, ovjere, potpise i prijepise, vođenje zemljišnih knjiga. Najvažniji poslovi bili su ovršni poslovi. Ovršni postupak obuhvaćao je izvršenje presude i zaključenje redovnih postupaka, platnih naloga izdatim u mandatnom mjeničnom i čekovnom postupku, sudskih otkaza, naloga i dr. U sreskom sudu sudske naloge obavljao je sudac pojedinac.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Krajem 1923. izvršena je podjela nekadašnje pokrajine Dalmacije na oblasti. Pag je pripao splitskoj oblasti i kotarskoj ispostavi u Rabu. Kotarski sud u Pagu podređen je Okružnom sudu u Šibeniku i Višem zemaljskom sudu u Splitu. Pokrivao je cijelu političku općinu Pag s naseljima: Barbat, Dinjiška, Kolan, Lun, Maun, Novalja, Pag, Povljana i Vlašić, površine 294. 82 km², 1515 kuća, 7462 žitelja (3538 muških i 3925 ženskih) 7455 katolikčkih i 7 pravoslavnih. Zakonom o sudskom kaznenom postupku iz 1929. kotarski sudovi su nadležni: 1. za cijeli prvostupanjski postupak u svim prijestupima mlađih maloljetnika, 2. za cijeli prvostupanjski postupak u prijestupima starijiih maloljetnika i punoljetnih osoba za koje je zakon predviđao kaznu zatvor do jedne godine ili novčanu kaznu, 3. Sudjelovanje u pripremnom postupku za koje je mjerodavan okružni sud, ukoliko se predmet nije odnosio na mlađe maloljetnike, 4. Za rješavanje drugih sudskih zadataka u kaznenim predmetima, koji su mu povjereni. U kaznenom postupku u pravilu bio je nadležan sud onog područja na kojem je izvršeno kazneno djelo. Kada je kazneno djelo izvršeno na području više sudova pravo na postupak pripadalo je onom sudu koji je prvi započeo postupak.