ARHiNET - C.K. Vlada za Dalmaciju

Napomena o osnivanju:	Grof Raimondo Thurn dana 17. prosinca 1797. godine izdaje naredbu o osnivanju Vlade za Dalmaciju i Prizivnog suda sa sjedištem u Zadru, a naredba stupa na snagu 1. siječnja 1798. godine.
Povijest:	Na čelu Vlade bio je guverner koji je imao nadležnost nad svim upravno političkim, ekonomskim i sudskim poslovima. Imenuje ga car. Prvi guverner Dalmacije bio je grof Raimondo Thurn. Vladu su osim guvernera činili četiri savjetnika, dva tajnika i četiri pomoćnika i pisara. Vlada je imala svoju kancelariju s dva odjela: političko-upravni i sudski. Postojao je i ured državne blagajne koji je imao računovodstvo i središnju blagajnu. Pokrajina je bila podijeljena na kotareve koje se nazivaju mjesna starješinstva (Superiorità locali) na čelu s rektorom ili sucem upraviteljem (rettore ili giudice dirigente). Mjesna starješinstva su osnovana u Zadru, Šibeniku, Skradinu, Ninu, Trogiru, Splitu, Omišu, Makarskoj, Cresu, Krku, Rabu, Pagu, Braču, Hvaru, Korčuli, Kninu, Klisu, Sinju, Imotskom, Metkoviću i Poljicima. Prvostupanjski sudovi (C. R. Tribunali di prima istanza) u Zadru, Splitu i Kotoru odijeljeni su od uprave i dodijeljena im je teritorijalna nadležnost nad širim područjem kao okružni sudovi. Sudbene poslove obavljali su i pomirbeni ili mirovni sudovi (Giudizio di pace) i to u parnicama male vrijednosti, bez priziva i samo ako bi stranke postigle sporazum, jer bi u suprotnom takav spor morao rješavati prvostupanjski sud. U manjim mjestima, u vrijednosti spora do pet forinti, sudili su i pukovnici, serdari ili harambaše.
Sjedišta:	Zadar (1798 - 1806)
Nadležnost / Izvori ovlasti:	U sudskom i upravnom postupku postojao sustav triju nadležnosti: kotar, Vlada (Gubernij) i Dvorska kancelarija u Beču preko Dvorske komisije. Vlada 1804. proširuje svoju nadležnost na financijske poslove pa ima 6 vijećnika: dva za upravne, dva za sudske i dva za fiskalne poslove, a 1805. Vladi su oduzeti sudski poslovi i formiran je samostalni Apelacijski sud.