ARHiNET - Narodni odbor općine Drenje

Povijest:	Općim zakonom o NO iz 1952. (SL. FNRJ 22/1952) ustrojeni su narodni odbori kao lokalni organi državne vlasti općina, kotara i grada. Zakonom o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine iz 1952. (NN 16/1952) ustrojena je općina Drenje koja se našla u sastavu kotara Đakovo sa sljedećim mjestima: Drenje, Kućanci, Preslatinci, Pridvorje, Slatinik. Novom administrativno-teritorijalnom podjelom odnosno Zakonom o području kotara i općina u NR Hrvatskoj iz 1955. (NN 36/1955) općina Drenje ukidanjem kotara Đakovo našla se u sastavu kotara Osijek sa sljedećim mjestima: Borovik, Bračevci, Bučje, Drenje, Gašinci, Kućanci, Paljevina, Pavulj, Podgorje, Potnjani, Preslatinci, Pridvorje, Slatnik, Veliko Nabrđe. Zakonom o izmjeni područja općina u HR Hrvatskoj iz 1960. (NN 53/1960) ukida se općina Drenje i njezino se područja pripaja općini Đakovo.
Sjedišta:	Drenje (1952 - 1960)
Djelatnost:	Zakon o provođenju reorganizacije narodnih odbora u 1952. (NN 16/1952) donosi nam podatke u svezi organizacije i djelovanja narodnih odbora općina, gradskih općina, kotara i gradova.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Opća nadležnost narodnih odbora utvrđena je Ustavnim zakonom NR Hrvatske o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti, općim zakonima o uređenju općina i kotara, republičkim zakonima i uredbama o nadležnosti narodnih odbora. Zakon o nadležnosti općina i kotara (SL FNRJ 22/1955) temeljni je zakon o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara. Statutom općine utvrđivala su se prava i dužnosti u suglasnosti s Općim zakonom o uređenju općina i kotara (SL FNRJ 26/1955) te saveznim i republičkim zakonima o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Svoju funkciju vlasti narodni odbori općina obavljali su na svojim sjednicama odbora, odnosno sjednicama vijeća (općinsko vijeće i vijeće proizvođača), a funkciju državne uprave i preko svojih kolegijalnih tijela savjeta i komisija. Narodni odbor općine imao je i svoj statut kojim se određivalo unutrašnje ustrojstvo, raspodjela poslova i poslovanje narodnih odbora, kao i odnos prema ustanovama i poduzećima koje je osnivao. Narodni odbori novih općina morali su ustrojiti svoje izvršne i upravne organe do 31. kolovoza 1955. Za neposrednu primjenu zakona i drugih proipisa, stručnu obradu i pripremanje akata narodnog odbora i njegovih organa, vršenje drugih upravnih poslova, kao i za obavljanje administrativno-tehničkih poslova iz svoje nadležnosti narodni odbor općine imao je upravne organe. U organizacijskoj strukturi upravnih organa narodnih odbora općina, bile su nužne veće raznolikosti negoli u organizaciji organa kotara. Za neposrednu primjenu zakona i drugih propisa, stručnu obradu i pripremanje akata narodnog odbora i njegovih organa, izvršavanje njihovih zaključaka, obavljanje administrativno-tehničkih poslova iz svoje nadležnosti, narodni odbor imao je samostalne odsjeke, urede, uprave, upravne komisije, inspekcije, mjesne urede i druge upravne organe. Unutrašnja organizacija osnovnih upravnih organa i ustanova propisivala se odlukom narodnog odbora općine, a osnivanje, ukidanje i spajanje osnovnih upravnih organa i ustanova vršilo se stautom. Na čelu administracije narodnog odbora stajao je tajnik koji je organizirao njezin rad i obavljao nadzor nad njezinim poslovanjem. Tajnik narodnog odbora za svoj rad odgovarao je predsjedniku narodnog odbora.