ARHiNET - Narodni odbor općine Ilok

Povijest:	Zakonom o provođenju novog uređenja općina i kotara (NN 33/1955) započinju s osnivanjem, organizacijom i radom narodni odbori novih općina i kotara. Zakonom o području kotara i općina u NR Hrvatskoj (NN 36/1955) započeo je s djelovanjem Narodni odbor općine Ilok. Općine Ilok bila je u sastavu kotara Vinkovci, a obuhvćala je sljedeće područje: 1. Mjesto Ilok (katastarska općina Ilok), naselja: Radoš i Skandala; 2. Mjesto Bapska-Novak (katastarska općina Bapska i katastarska općina Novak); 3. Mjesto Šarengrad (katastarska općina Šarengrad); 4. Mjesto Mohovo (katastarska općina Mohovo). Novim Zakonom o područjima općina i kotara (NN 39/1962) ukida se Narodni odbor općine Ilok, a područje općine Ilok pripaja se općini Vukovar koja se našla se u sastavu kotara Osijek.
Sjedišta:	Ilok (1955 - 1962)
Djelatnost:	Najznačajniji zakon o reorganizaciji lokalne samouprave je Opći zakon o uređenju općina i kotara (SL FNRJ 26/1955) prema kojemu loklanu samoupravu čine dvije organizacijske jedinice općine i kotari.Uloga kotara kao osnovne jedinice lokalnog samoupravljanja mijenja se u korist općine prijenosom pojedinih poslova iz nadležnosti kotara u nadležnost općina, a što dovodi do novih promjena u dosadašnjoj organizaciji općinskih narodnih odbora. Općina postaje osnovna političko-teritorijalna organizacija samoupravljanja radnog naroda i osnovna društveno-ekonomska zajednica stanovnika na svom području. Temeljem Zakona o provođenju novog uređenja općina i kotara (NN 33/955) nastaju nove općine u čiji sastav ulaze dosadašnje općine.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Nadležnost narodnog odbora predstavlja skup ovlasti, koje pojedini narodni odbor i njegovi organi (savjeti, organi uprave) imaju za obavljanje određenih poslova u ostvarivanju svojih zadataka. Nadležnost narodnog odbora dijelimo na stvarnu i mjesnu nadležnost. Pod mjesnom nadležnošću podrazumijeva se područje na kojem je narodni odbor nadležan u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti. To znači da narodni odbor obavlja poslove iz svoje stvarne nadležnosti na području svoje općine. Stvarna nadležnost narodnog odbora utvrđena je propisima saveznih i republičkih organa, ustavom, zakonima, uredbama i drugim propisima, donesenim na temelju zakona. Opća nadležnost narodnih odbora utvrđena je Ustavnim zakonom NR Hrvatske o osnovana društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti, Općim zakonima o uređenju općina i kotara te republičkim zakonima i uredbama o nadležnostima narodnih odbora. Zakon o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara (SL FNRJ 22/1955) je temeljni zakon o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara. Statutom općine utvrđivala su se prava i dužnosti u suglasnosti s Općim zakonom o uređenju općina i kotara (SL FNRJ 26/1955) te saveznim i republičkim zakonima o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara. Statut je određivao i organizaciju, djelokrug i način rada narodnog odbora i drugih organa općinske samouprave. Statut općine donosio je narodni odbor općine, a potvrđivao ga narodni odbor kotara. Statut općine vršio je raspodjelu poslova između narodnih odbora i njegovih savjeta te upravnih organa. Prava i dužnosti općine vrše narodni odbori i drugi organi općinske samouprave prema djelokrugu koji je utvrđen zakonom i drugim propisima. Narodni odbor općine vrši poslove iz svoje nadležnosti na sjednicama odbora odnosno vijeća, a izvršne i upravne poslove u pravilu preko svojih savjeta, a upravne poslove i preko svojih upravnih organa. Do donošenja Statuta narodnih odbora novih općina u sjedištima narodnih odbora dosadašnjih općina osnivali su se mjesni uredi, koji su započeli s radom 1. rujna 1955. godine. Djelokrug mjesnog ureda određivao se Statutom i Odlukama narodnog odbora općine koji je bio sukladan republičkim zakonima. Narodni odbor općine imao je pravo nadzora nad radom mjesnog ureda.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Narodne odbore novih općina čini općinsko vijeće i vijeće proizvođača. Narodni odbori novih općina morali su ustrojiti svoje izvršne i upravne organe do 31. kolovoza 1955. godine. Za neposrednu primjenu zakona i drugih proipisa, stručnu obradu i pripremanje akata narodnog odbora i njegovih organa, vršenje drugih upravnih poslova, kao i za obavljanje administrativno-tehničkih poslova iz svoje nadležnosti narodni odbor općine imao je upravne organe. U organizacijskoj strukturi upravnih organa narodnih odbora općina, bile su nužne veće raznolikosti negoli u organizaciji tih organa kotara. To proizlazi iz veće razlike između pojedinih općina po njihovoj veličini i broju stanovnika, te po složenosti gospodarskih i komunalnih i drugih problema. Upravni organi narodnog odbora općine moglu su biti: odjeli odnosno samostalni odsjeci, uprave, uredi, upravne ustanove, upravne komisije, inspekcije, mjesni uredi i dr. Za neposrednu primjenu zakona i drugih prpoisa, stručnu obradu i pripremanje akata narodnog odbora i njegovih organa, izvršavanje njihovih zaključaka, obavljanje administrativno-tehničkih poslova iz svoje nadležnosti, narodni odbor imao je samostalne odsjeke, urede, uprave, upravne komisije, inspekcije, mjesne urede i druge upravne organe. Unutrašnja organizacija osnovnih upravnih organa i ustanova propisuje se odlukom narodnog odbora općine, a osnivanje, ukidanje i spajanje osnovnih upravnih organa i ustanova vrši se stautom. Na čelu administracije narodnog odbora stajao je tajnik koji je organizirao njezin rad i obavljao nadzor nad njezinim poslovanjem. Tajnik narodnog odbora za svoj rad odgovarao je predsjedniku narodnog odbora. Osnovni i upravni organi narodnog odbora općine Ilok bili su odjeli i uredi. Narodni odbor općine Ilok imao je sljedeće odsjeke i urede: 1. Tajništvo, 2. Odsjek za privredu i komunalne poslove, 3. Uprava za prihode. Službu Inspekcije tržišta, Poljoprivredne inspekcije, Veterinarske inspekcije, Sanitarne inspekcije obavljali su u okviru odgovarajućih odsjeka inspektori.