ARHiNET - Narodni odbor općine Đakovo

Povijest:	Zakonom o provođenju novog uređenja općina i kotara (NN 33/1955) te Zakonom o području kotara i općina u NR Hrvatskoj (NN 36/1955) započinje s radom 1. rujna 1955. Narodni odbor općine Đakovo. Narodni odbor općine Đakovo bio je u sastavu kotara Osijek sa svojim sljedećim mjestima: Budrovci, Đakovo, Đakovačka Satnica, Đakovački Selci, Kuševac, Piškorevci, Strosmajerovac i Viškovci. Općina Đakovo u 1957. godini obuhvaćala je: 1. Grad Đakovo s naseljima: Pisak, Stočin; 2. Mjesto Viškovci s naseljima: Kudeljara, Slaščak 3. Mjesto Kuševac; 4. Mjesto Đakovačka Satnica s naseljem Strosmajerovac; 5. Mjesto Đakovački Selci s naseljima: Mlinac, Mačkovac 6. Mjesto Piškorevci; 7. Mjesto Budrovci s naseljima: Budrovački vinogradi, Budrovački lug, Josipovac. Ukazom o proglašenju Zakona o izmjenama u područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 27/1962) u kotaru Osijek se ukida Levanjska Varoš i pripaja se Općini Đakovo. Zakonom o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 39/1962) Općina Đakovo djelovala je u sljedećem sastavu: Borojevci, Borovik, Bračevci, Breznica Đakovačka, Bučje Gorjansko, Budrovci, Čenkovo, Dragotin, Drenje, Đakovo, Đurđanci, Forkuševci, Gašinci, Gorjani, Hrkanovci Đakovački, Ivanovci Gorjanski, Josipovac Punitovački, Kešinci, Kondrić, Koritna, Krndija, Kućanci Đakovački, Kuševac, Lapovci, Lipovac Hrastinski, Levanjska Varoš, Majar, Malo Nabrđe, Mandićevac, Milinac, Mrzović, Musić, Ovčara, Paljevina, Paučje, Piškorevci, Podgorje Bračevačko, Potnjani, Preslatinci, Pridvorje, Punitovci, Ratkov Dol, Satnica Đakovačka, Slatinik Drenjski, Slobodna Vlast, Svetoblažje, Široko Polje, Tomašanci, Trnava, Veliko Nabrđe, Viškovci, Vrbica, Vučevci. Novim Zakonom o područjima općina i kotara (NN 39/1962) ukida se Narodni odbor općine Đakovo.
Sjedišta:	Đakovo (1955 - 1962)
Djelatnost:	Najznačajniji zakon o reorganizaciji lokalne samouprave je Opći zakon o uređenju općina i kotara (Sl 26/1955) prema kojemu lokalnu samoupravu čine dvije organizacijske jedinice općine i kotari. Uloga kotara kao osnovne jedinice lokalnog samoupravljanja mijenja se u korist općine prijenosom pojedinih poslova iz nadležnosti kotara u nadležnost općina, a što dovodi do novih promjena u dosadašnjoj organizaciji općinskih narodnih odbora. Općina postaje osnovna politička teritorijalna organizacija samoupravljanja radnog naroda i osnovna društveno-ekonomska zajednica stanovnika na svom području. Temeljem Zakona o provođenju novog uređenja općina i kotara (NN 33/1955) nastaju nove općine u čiji sastav ulaze dosadašnje općine.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Nadležnost narodnog odbora predstavlja skup ovlasti, koje pojedini narodni odbor i njegovi organi (savjeti, organi uprave) imaju za obavljanje određenih poslova u ostvarivanju svojih zadataka. Nadležnost narodnog odbora dijelimo na stvarnu i mjesnu nadležnost. Pod mjesnom nadležnošću podrazumijeva se područje na kojem je narodni odbor nadležan u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti. To znači da narodni odbor obavlja poslove iz svoje stvarne nadležnosti na području svoje općine. Stvarna nadležnost narodnog odbora utvrđena je propisima saveznih i republičkih organa, ustavom, zakonima, uredbama i drugim propisima, donesenim na temelju zakona. Opća nadležnost narodnih odbora utvrđena je Ustavnim zakonom NR Hrvatske o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti, Općim zakonima o uređenju općina i kotara te republičkim zakonima i uredbama o nadležnostima narodnih odbora. Zakon o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara (SL FNRJ 22/1955) je temeljni zakon o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara. Statutom općine utvrđivala su se prava i dužnosti u suglasnosti s Općim zakonom o uređenju općina i kotara (SL FNRJ 26/1955) te saveznim i republičkim zakonima o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara. Statut je određivao i organizaciju, djelokrug i način rada narodnog odbora i drugih organa općinske samouprave. Statut općine donosio je narodni odbor općine, a potvrđivao ga narodni odbor kotara. Statut općine vršio je raspodjelu poslova između narodnih odbora i njegovih savjeta te upravnih organa. Prava i dužnosti općine vrše narodni odbori i drugi organi općinske samouprave prema djelokrugu koji je utvrđen zakonom i drugim propisima. Narodni odbor općine vrši poslove iz svoje nadležnosti na sjednicama odbora odnosno vijeća, a izvršne i upravne poslove u pravilu preko svojih savjeta, a upravne poslove i preko svojih upravnih organa. Do donošenja Statuta narodnih odbora novih općina u sjedištima narodnih odbora dosadašnjih općina osnivali su se mjesni uredi, koji su započeli s radom 1. rujna 1955. godine. Djelokrug mjesnog ureda određivao se Statutom i Odlukama narodnog odbora općine koji je bio sukladan republičkim zakonima. Narodni odbor općine imao je pravo nadzora nad radom mjesnog ureda.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Narodne odbore novih općina čini općinsko vijeće i vijeće proizvođača. Narodni odbori novih općina morali su ustrojiti svoje izvršne i upravne organe do 31. kolovoza 1955. godine. Za neposrednu primjenu zakona i drugih proipisa, stručnu obradu i pripremanje akata narodnog odbora i njegovih organa, vršenje drugih upravnih poslova, kao i za obavljanje administrativno-tehničkih poslova iz svoje nadležnosti narodni odbor općine imao je upravne organe. U organizacijskoj strukturi upravnih organa narodnih odbora općina, bile su nužne veće raznolikosti negoli u organizaciji tih organa kotara. To proizlazi iz veće razlike između pojedinih općina po njihovoj veličini i broju stanovnika, te po složenosti gospodarskih i komunalnih i drugih problema. Upravni organi narodnog odbora općine moglu su biti: odjeli odnosno samostalni odsjeci, uprave, uredi, upravne ustanove, upravne komisije, inspekcije, mjesni uredi i dr. Za neposrednu primjenu zakona i drugih propisa, stručnu obradu i pripremanje akata narodnog odbora i njegovih organa, izvršavanje njihovih zaključaka, obavljanje administrativno-tehničkih poslova iz svoje nadležnosti, narodni odbor imao je samostalne odsjeke, urede, uprave, upravne komisije, inspekcije, mjesne urede i druge upravne organe. Unutrašnja organizacija osnovnih upravnih organa i ustanova propisuje se odlukom narodnog odbora općine, a osnivanje, ukidanje i spajanje osnovnih upravnih organa i ustanova vrši se stautom. Na čelu administracije narodnog odbora stajao je tajnik koji je organizirao njezin rad i obavljao nadzor nad njezinim poslovanjem. Tajnik narodnog odbora za svoj rad odgovarao je predsjedniku narodnog odbora. Narodni odbor općine Đakovo na svojoj XVIII. sjednici održanoj 27.III. 1957.temeljem Zakona o NO općina, a u svezi s Zakonom o organima uprave u NR Hrvatskoj (23/1956) te Statutom općine Đakovo donio je Odluku o izmjenama i dopunama Stauta Općine Đakovo od 27.XII.1955. br. 4326/1955. Prema toj Odluci NO općine Đakovo imao je sljedeće savjete za obavljanje izvršnih i upravnih poslova: 1. savjet za opću upravu; 2. savjet za privredu; 3. savjet za poljoprivredu; 4. savjet za komunalne poslove; 5. savjet za prosvjetu i kulturu; 6. savjet za školstvo; 7. savjet za narodno zdravlje i socijalno staranje; 8. savjet za rad i radne odnose. Narodni odbor općine Đakovo ustrojio je sljedeće organizacijske jedinice: 1. tajništvo; 2. odjel za opću upravu; 3. odjel za privredu; 4. uprava za financije, te samostalne organizacijske jedinice: 1. biro za posredovanje rada; 2. sudac za prekršaje.