ARHiNET - Narodni odbor općine Gorjani

Povijest:	Zakonom o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine u 1952. (NN 16/1952) ukinuti su mjesni narodni odbori kao organizacijske jedinice, a ustrojeni narodni odbori općina, pa tako i Narodni odbor općine Gorjani. Godine 1952. Narodni odbor općine Gorjani sa svojim mjestima Gorjani i Tomašanci u sastavu je kotara Đakovo. Novim Zakonom o području kotara i općina u NR Hrvatskoj u 1955. (NN 36/1955) općina Gorjani s proširenim područjem i sljedećim mjestima ušla je u sastav kotara Osijek: Gorjani, Jurjevac, Gorjanski Ivanovci, Krndija, Punitovački Josipovac, Punitovci, Tomašanci. Temeljem Zakona o izmjeni područja općina u NR Hrvatskoj u 1960. (NN 53/1960) ukida se Narodni odbor općine Gorjani, a područje djelovanja pripaja se općini Đakovo.
Sjedišta:	Gorjani (1952 - 1960)
Djelatnost:	Zakon o provođenju reorganizacije narodnih odbora u 1952. (NN 16/1952) temeljni je zakon o organizaciji i djelovanju narodnih odbora općina, gradskih općina, kotara i gradova.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Opća nadležnost narodnih odbora utvrđena je Ustavom i zakonom NR Hrvatske o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti, općim zakonima o uređenju općina i kotara, republičkim zakonima i uredbama o nadležnosti narodnih odbora. Zakon o nadležnosti općina i kotara (SL FNRJ 22/1952) temeljni je zakon o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara. Narodni odbor općine imao je svoj statut kojim su se utvrđivala prava i dužnosti u suglasnosti s Općim zakonom o uređenju općina i kotara (SL FNRJ 26/1955) te saveznim republičkim zakonima o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Statutom općine određivao se unutarnji ustroj, raspodjela poslova i poslovanje narodnog odbora, kao i odnos prema ustanovama i poduzećima koje je narodni odbor općine osnivao. Svoju funkciju vlasti narodni odbori općina obavljali su na svojim sjednicama odbora, odnosno sjednicama vijeća (općinsko vijeće i vijeće proizvođača), a funkciju državne uprave i preko svojih kolegijalnih tijela savjeta i komisija. Savjeti su kao jedan od najvažnijih organa narodnog odbora općine rješavali gotovo sve važnije poslove iz nadležnosti narodnih odbora. Statutom općine bilo je određeno postojanje sljedećih savjeta: za opću upravu, za industriju i zanatstvo, za poljoprivredu i šumarstvo, za trgovinu i ugostiteljstvo, za komunalne poslove, za stambena pitanja, za prosvjetu i kulturu, za narodno zdravlje, za socijalnu skrb, za rad i radne odnose, za financije i društveni plan. Novi položaj općinske samouprave u 1955. izazvao je promjene u dosadašnjoj organizaciji općinskih odbora kao odraza promjena u položaju i funkcijama kotara. Kotar je do tada bio osnovna ustanova lokalnog samoupravljanja, a Općim zakonom o uređenju općina i kotara u 1955. (SL FNRJ 26/1955) taj se položaj mijenja u korist nove općine, odnosno prijenosom pojedinih poslova iz nadležnosti kotara u nadležnost novih općina. Narodni odbori novih općina morali su ustrojiti svoje izvršne i upravne organe do 31. kolovoza 1955. Za neposrednu primjenu zakona i drugih propisa, stručnu obradu i pripremanje akata narodnog odbora i njegovih organa, vršenje drugih upravnih poslova, kao i obavljanje administrativno-tehničkih poslova iz svoje nadležnosti narodni odbor općine imao je upravne organe. Za neposrednu primjenu zakona i drugih propisa, stručnu obradu i pripremanje akata narodnog odbora i njegovih organa, izvršavanje njihovih zaključaka, obavljanje administrativno-tehničkih poslova iz svoje nadležnosti imao je samostalne odsjeke, urede i uprave, upravne komisije, inspekcije, mjesne urede i druge upravne organe. Unutarnja organizacija osnovnih upravnih organa i ustanova propisivala se odlukom narodnog odbora općine, a osnivanje, ukidanje i spajanje osnovnih upravnih organa i ustanova vršilo se statutom. Na čelu administracije narodnog odbora bio je tajnik koji je organizirao njezin rad i obavljao nadzor nad njezinim poslovanjem, a za svoj rad je odgovarao predsjedniku narodnog odbora. U 1957. Narodni odbor općine imao je dva vijeća: općinsko vijeće (brojilo 21 odbornik) i vijeće proizvođača (brojilo 15 odbornika), 8 savjeta, 13 komisija i 6 mjesnih odbora sela.