ARHiNET - Narodni odbor općine Levanjska Varoš

Povijest:	Općim zakonom o Narodnim odborima iz 1952. (SL. FNRJ 22/1952) ustrojeni su narodni odbori kao lokalni organi državne vlasti općina, kotara i grada. Zakonom o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine u 1952. (NN 16/1952) općina Levanjska Varoš našla se sastavu kotara Đakovo sa sljedećim mjestima: Borojevci, Breznica, Čenkovo, Levanjska Varoš, Majar, Milinci, Musić, Ovčara, Paučje, Ratkov Dol, Slobodna Vlast. Već sljedećom administrativno-teritorijalnom podjelom, odnosno Zakonom o području kotara i općina u NR Hrvatskoj iz 1955. (NN 36/1955) općina Levanjska Varoš našla se u sastavu kotara Slavonski Brod s proširenim područjem i sljedećim mjestima: Borojevci, Breznica, Dragotin, Hrkanovci, Kondrić, Lapovci, Levanjska Varoš, Majar, Malo Nabrđe, Milinci, Musić, Ovčara, Paučje, Ratkov Dol, Slobodna Vlast, Svetoblažje, Trnava. Zakonom o izmjeni područja općina i kotara u NR Hrvatskoj iz 1958. (NN 61/1958) općina Levanjska Varoš izdvaja se iz sastava kotara Slavonski Brod i pripaja kotaru Osijek. Zakonom o izmjenama u područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 27/1962) i Zakonom o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj u 1962. (NN 39/1962) ukida se općina Levanjska Varoš, a njezino se područje djelovanja pripaja općini Đakovo.
Sjedišta:	Levanjska Varoš (1952 - 1962)
Djelatnost:	Zakon o provođenju reorganizacije narodnih odbora iz 1952. (NN 16/1952) donosi nam podatke u svezi organizacije i djelovanja narodnih odbora općina, gradskih općina, kotara i gradova.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Opća nadležnost narodnih odbora utvrđena je Ustavom i zakonom NR Hrvatske o osnovama društveno-političkog uređenja i republičkim organima vlasti, općim zakonima o uređenju općina i kotara, republičkim zakonima i uredbama o nadležnosti narodnih odbora. Zakon o nadležnosti općina i kotara u 1952. (SL FNRJ 22/1952) temeljni je zakon o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara. Statutom općine utvrđivala su se prava i dužnosti u suglasnosti s Općim zakonom o uređenju općina i kotara (SL FNRJ 26/1955) te saveznim republičkim zakonima o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Svoju funkciju vlasti narodni odbori općina obavajali su na svojim sjednicama odbora, odnosno sjednicama vijeća (općinsko vijeće i vijeće proizvođača), a funkciju državne uprave i preko svojih kolegijalnih tijela savjeta i komisija. Narodni odbor općine imao je svoj statut kojim se određivalo unutrašnje ustrojstvo, raspodjela poslova i poslovanje narodnih odbora kao i odnos prema ustanovama i poduzećima koje je osnivao. Statutom je bio određeno postojanje sljedećih savjeta: za opću upravu, za industriju i zanatstvo, za poljoprivredu i šumarstvo, za trgovinu i ugostiteljstvo, za komunalne poslove, za stambena pitanja, za prosvjetu i kulturu, za narodno zdravlje, za socijalnu skrb, za rad i radne odnose, za društveni plan i za financije. Poslovi opće uprave obuhvaćali su opću kancelarijsku službu, matičnu službu, personalnu službu, upravno-pravne i agrarno pravne poslove. Novi položaj općinske samouprave u 1955. izazvao je promjene u dosadašnjoj organizaciji općinskih odbora kao odraz promjena u položaju i funkcijama kotara. Općim zakonom o uređenju općina i kotara u 1955. (SL FNRJ 26/1955) taj se položaj mijenja u korist nove općine. Narodni odbori novih općina morali su ustrojiti svoje izvršne i upravne organe do 31. kolovoza 1955. Za neposrednu primjenu zakona i drugih propisa, stručnu obradu i pripremanje akata narodnog odbora i njegovih organa, izvršavanje njihovih zaključaka, obavljanje administrativno-tehničkih poslova iz svoje nadležnosti imao je samostalne odsjeke, urede i uprave, upravne komisije i inspekcije, mjesne urede i druge upravne organe.