ARHiNET - Narodni odbor kotara Buje

Povijest:	Donošenjem Zakona o promjeni naziva narodnooslobodilačkih odbora od 25. srpnja 1945. godine narodnooslobodilački odbori mijenjaju svoje nazive, te umjesto narodnooslobodilačkih postaju narodni odbori. Nešto ranije iste godine odlukom ZAVNOH-a narodnooslobodilački odbori postaju tijela državne vlasti. Za razliku od ostatka Hrvatske, razvitak narodnooslobodilačkog pokreta na području Istre odvijao se u drugačijim okolnostima. U to vrijeme u Istri su se još uvijek odvijale intenzivne ratne aktivnosti, te su narodnooslobodilački odbori prvenstveno bili zaduženi za rukovođenje tim aktivnostima. Obzirom na navedeno njihov rad odvijao se u tajnosti, bez stalnih sjedišta djelovanja, uz opasnosti i pod stalnim opterećenjima neprijateljske špijunaže. Bez obzira na sve okolnosti i težinu takvog ilegalnog rada narodnooslobodilački odbori na području Istre pokazivali su elemente državne vlasti priznavanjem i poštivanjem odluka ZAVNOH-a sukladno realnim mogućnosti uvjetovanim stanjem na terenu. Tako su od 25. srpnja 1945. godine i narodnooslobodilački odbori na području Istre promijenili svoje nazive u narodne odbore. Prestankom rata prestaje i potreba za vojnom funkcijom narodnooslobodilačkih odbora, koje bilo potrebno sada ustrojiti kao organe civilne vlasti. Sukladno odredbama navedenog Zakona formiran je Kotarski narodni odbor Buje. U svom sastavu kotarski narodni odbori imali su mjesne narodne odbore kao podređene organe, a Oblasni NOO za Istru (također transformiran iz Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora) bio im je nadređeni organ vlasti i ujedno spona sa ZAVNOH-om kao najvišim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom. Ukazom u proširenju važnosti Ustava, zakona i drugih propisa NRH na područje Istre, gradova Rijeke i Zadra te otoka Lastova (NN 87/47) tek od mjeseca listopada (od 01.10.1947. godine) kao sastavni dijelovi NRH navode se i ova područja. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o administrativno-teritorijalnoj podjeli NRH (NN NRH 42/48) navode se prvi put kotarevi, gradovi i mjesni narodni odbori na području Istre. Izuzetak je područje Kotarskog narodnog odbora Buje, koje je tek trebalo uključiti u sustav i poredak NRH što se nešto kasnije i dogodilo. 1952 donosi se Zakon o podjeli NRH na kotare, gradove i općine (NN NRH 16/52) kojim se ukidaju ranije postojeće oblasti, te mjesni odbori kao niže jedinice vlasti u sastavu kotara. Po ukidanju Istarskog okružja 1952. godine, te podjelom istog na hrvatski i slovenski dio VUJA donosi Naredbu o proširenju već postojećih Zakona NRH o narodnim odborima kotara (NN NRH 34/52) i Zakona o narodnim odborima općina i na područje Kotara Buje (NN NRH 35/52). 1954. godine nakon Londonskog memoranduma ukinut je STT, te je Kotar Buje u potpunosti pripao Jugoslaviji. Zakonom o dopuni Zakona o podjeli NRH na kotare, gradove i općine (NN NRH 53/54) kotar Buje je u potpunosti uklopljen u pravni sustav NRH, a uključivao je sljedeće narodne odbore općina: Narodni odbor općine Brtonigla, Narodni odbor općine Buje, Narodni odbor općine Grožnjan, Narodni odbor općine Momjan, Narodni odbor općine Novigrad i Narodni odbor općine Umag. Iste godine donesena je Naredba o ukidanju vojne uprave Jugoslavenske narodne armije jugoslavenske zone STT-a (Sl. list FNRJ 45/54). Takvo stanje zadržalo se do 1955. godine, odnosno do nove teritorijalne podjele NRH. Novom podjelom nastalom temeljem Zakona o osnivanju narodnih odbora novih općina i kotareva (NN 35/55) od 13.07.1955. ukinut je Kotar Buje a njegovo područje ulazi u sastav novoosnovanog Kotara Pula za čitavo područje Istre.
Sjedišta:	Buje (1945 - 1955)
Djelatnost:	Sukladno zakonskim odredbama Kotarski narodni odbor Buzet nadzirao je i usklađivao rad nižih organa vlasti za područje koje je pokrivao, odnosno mjesnih narodnih odbora u svom sastavu do njihova ukinuća 1952. godine, te od 1952. do 1955. godine narodnih odbora općina u svom sastavu do prestanka rada 1955. osnivanjem novog drugostupanjskog organa uprave za područej Istre odnosno Narodnog odbora Kotara Pula.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Zakonski okvir rada Kotarskog narodnog odbora Buje temelji se na važečim zakonskim odredbama, koje su pravni okvir djelovanja upravnih organa u razdoblju 1945-1955. godine na razini kotarske uprave. Izuzetak čini razdoblje djelovanja Kotarskog narodnog odbora Buje do listopada 1947. godine, odnosno do integriranja u državni i zakonodavni sustav NRH. Uz važeće zakone za područje Hrvatske, kojim su regulirani nadležnost i poslovi iz djelokruga kotarskih narodnih odbora, a koji su obuhvaćali i područje nadležnosti Kotarskog narodnog odbora Buje, njegov rad zakonski je reguliran i pravnim propisima VUJE za STT u vrijeme postojanja STT-a. (Slobodni Teritorij Trsta).
Unutarnji ustroj / genealogija:	Kao organ vlasti na lokalnoj razini KNO Buje imao je predstavnički organ - Plenum i upravni organ - Izvršni odbor. Rad Kotarskog narodnog odbora Buje odvijao se preko ustrojbenih jedinica/odjela.: Tajništva, Upravnog odjela, Odjela trgovine i opskrbe, Odjela obrta i industrije, Odjela prosvjete, Odjela komunalnih poslova, te Odsjeka financija, Odsjeka za narodnu imovinu i Odsjeka za vanjsku trgovinu. Rad se odvijao preko Kotarske skupštine i preko Izvršnog odbora. Izvršni odbor usklađivao je rad odjela i odsjeka upravnog organa. Unutar kotara djelovala su dva vijeća Kotarsko vijeće i Vijeće proizvođača, koja su zasjedala na odvojenim i zajedničkim sjednicama. Mandat članova Kotarskog vijeća trajao je četiri godine, a sačinjavali su ga svi građani temeljem općeg, jednakog i neposrednog izbornog prava. Mandat u Vijeću proizvođača trajao je dvije godine a sačinjavali su ga zaposleni u gospodarskim granama, te djelatnosti transporta i trgovine. Djelokrug upravnih poslova odvijao se preko kolegijalnih organa – savjeta. Unutar Kotarskog narodnog odbora Buje djelovali su sljedeći savjeti: Savjet za komunalnu djelatnost, Savjet za socijalno staranje i narodno zdravlje, Savjet za prosvjetu, Savjet za privredu. Kao kolegijalna tijela sastavljena od više članova (4-8) mogli su za određena pitanja iz djelokruga svog rada osnivati i posebne odbore koji su uže bavili određenom problematikom ali odbori nisu imali samostalne upravne funkcije, niti su mogli donositi rješenja. Na čelu kotarskog narodnog odbora nalazio se načelnik. Opće i zajedničke poslove koji nisu ulazili u uži krug nekog od odjela obavljalo je Tajništvo. Unutar Kotarskog narodnog odbora Buje djelovala je i Sindikalna podružnica kotarskih ustanova Buje (Sindikalna podružnica br. 1 službenika državnih ustanova pri KNO-u Buje).