ARHiNET - Mjesni narodni odbor Kašćerga

Povijest:	Mjesni narodni odbor Kašćerga (1947-1952) proizašao je iz ratnog Seoskog narodnooslobodilačkog (NOO) odbora Kašćerga (1944/1945), koji nakon prosinca 1945. nastavlja djelovati kao MNO Kašćerga. Od srpnja 1947. godine MNO Kašćerga djeluje na temelju Odluke Oblasnog NO-a za Istru br. 6385-I-1947 od 7.7.1947. (Sl. list. ONO za Istru i GNO Rijeka br. 14/47 od 15.7.1947.), koja je potvrđene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske od 28. lipnja 1947. (NN 42/48) te temeljem republičkih administrativno-teritorijalnih podjela iz 1949. i 1950. godine. U administrativnom preustroju iz 1952. stvaratelj se ukida a njegove funkcije i područje njegove nadležnosti prelaze na Narodni odbor gradske općine Pazin.
Sjedišta:	Kašćerga
Djelatnost:	U administrativnom ustroju NRH iz razdoblja od 1947. do 1952. godine mjesni odbori su najniže upravne jedinice, podređene kotarskim narodnim odborima. Funkcije, djelatnost i unutrašnji ustroj mjesnih narodnih odbora definirani su Općim zakonom o narodnim odborima (Sl FNRJ 43/1946). Uz političke funkcije, mjesni narodni vršili su djelatnosti vezane uz mjesno gospodarstvo (donošenje i provedba mjesnog gospodarskog i poljoprivrednog plana, vođenje evidencija zadruga i ostalih gospodarskih subjekata na području nadležnosti (privatnih poduzeća, obrta), komunalne djelatnosti (upravljanje i razvoj mjesne infrastrukture i resursa) i financije (donošenje mjesnog proračuna i ubiranje mjesnih davanja). Na području prosvjete i kulture MNO-i su osnivali i vodili tečajeve za opismenjavanje (analfabetske tečajeve), financirali rad mjesnih osnovnih škola i vodili nadzor nad upisima i pohađanjem nastave te organizirali kulturna događanja. Na području javnog zdravstva i socijalne skrbi MNO-i su se osobito skrbili za osnivanje mjesnih javnih kuhinja i skloništa te mjesnih ambulanti i zdravstvenih stanica, te brigu o iznemoglima, siromašnima te nezbrinutoj djeci. U upravne poslove MNO-a spadali su matičarski poslovi i upravni postupci. Pri MNO-ima su mogle biti formirane i mjesne redarstvene službe (pomoćne milicije).
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Stvaratelj je bio nadležan za područje Kašćerga s okolnim zaselcima.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Mjesni narodni odbori bili su izborna tijela od sedam do trideset i pet odbornika. Izvršne ovlasti pri mjesnim narodnim odborima imali su predsjednik i tajnik, koji su provodili odluke mjesnog narodnog odbora i viših tijela te skrbili o ukupnom poslovanju mjesnog narodnog odbora.
Opći kontekst:	Mjesni narodni odbori proizašli su iz općinskih i seoskih narodnooslobodilačkih odbora, koji su kao pozadinska tijela narodnooslobodilačkog pokreta formirani u na području Istre po kapitulaciji Italije. Od svibnja 1945. pa do prosinca 1945. broj i sastav narodnih odbora na području Istre (općinskih i seoskih) uglavnom je odgovarao onom do oslobođenja te su ti MNO-i do provedbe lokalnih izbora (25.11.1945.) za narodne odbornike funkcionirali kao privremena tijela novouspostavljene narodne vlasti. Temeljem prvih istarskih poslijeratnih lokalnih izbora za narodne odbornike (25.11.1945.), u prosincu 1945. su u sjedištima općinskih i seoskih NO-a formirani mjesni narodni odbori. O broju i sastavu MNO-a odlučivali su kotarski NO-i uz suglasnost Oblasnog NO-a za Istru, a u razdoblju do lipnja 1947. godine u Istri je djelovalo petstotinjak MNO-a, koji su bili formirani u svakom istarskom mjestu i znatnom broju zaselaka, a njihov velik broj (kotar Buje – 48, Buzet – 81, Kotar Kanfanar – 60, Kotar Labin – 66, Kotar Motovun - 39, kotar Pazin – 97, kotar Poreč – 63, kotar Vodnjan – 45) dijelom je bio posljedica političkog stava da su MNO-i primarno nositelji političkih i izvršnih funkcija u neposrednom izražavanju narodne volje i provedbi naredbi viših narodnih vlasti, dok su kotarski NO-i nositelji upravnih funkcija. Dodatno, u razdoblju od prosinca 1945. do lipnja 1947. su promjene u mjesnoj nadležnosti te učestalo povećanje /smanjenje broja MNO-a dijelom bili vezani uz promjene broju i području mjesne nadležnosti kotareva (ukidanje kotareva) te općim političkim i diplomatskim okolnostima vezanim uz pregovore o uspostavi jugoslavenske narodne vlasti na području Istre (zona A/B, zona STT). U razdoblju nakon srpnja 1947. godine broj i sastav MNO-a u cjelini su definirani usvajanjem Zakona o narodnim odborima (NN 43/1946, Sl. list ONO za Istru i GNO Rijeka br. 3/1947 (1.2.1947.) i br. 10/11/1947 (1.6.1947.)) te dvama administrativnim podjelama istarske oblasti: Prvu je u sklopu provedbe lokalnih izbora za nove KNO-e i MNO-e za sve kotareve osim Buja i Pule oglasio ONO za Istru (Sl. list ONO za Istru i GNO Rijeka br. 13/1947 (1.7.1947.) i br. 14/1947 (15.7.1947.)). Tom je podjelom broj MNO-a u odnosu na prethodno razdoblje znatno smanjen. Druga – republička - administrativnom podjela kojom je definiran broj i sjedišta MNO-a po kotarevima istarske oblasti objavljena je krajem svibnja 1948. godine (Zakonom izmjenama i dopunama Zakona o administrativno-teritorijalnoj podjeli Narodne Republike Hrvatske od 28. lipnja 1947. (NN 42/1948)), a stupila je na snagu retroaktivno s 28. lipnja 1947. Ovom administrativnom podjelom, koja je uz izmjene objavljene 1949. i 1950. godine, vrijedila sve do 1952. i ukidanja MNO-a kao tijela lokalne uprave, uglavnom su, uz neke iznimke koje su naznačene u opisima stvaratelja potvrđene odluke ukinutog ONO za Istru o broju i sjedištima MNO-a po kotarevima (Štrped, Zrenj, Gradin, Pregara, Ripenda, Presika, Funtana i dr.) Broj i mjesna nadležnost pojedinih MNO-a naknadno je izmijenjen je nakon što je Istra postala dijelom riječke oblasti, temeljem Zakona o administrativno teritorijalnoj podjeli Narodne Republike Hrvatske (NN 29/1949) te Zakona o administrativno teritorijalnoj podjeli Narodne Republike Hrvatske, odnosno Uputstva o pripajanju područja ukinutih mjesnih narodnih odbora drugim administrativno-teritorijalnim jedinicama (NN 27/1950). U opisima pojedinih stvaratelja (MNO-a), na temelju podataka iz arhivskog gradiva pojedinih MNO-a te njima nadređenih kotarskih NO-a istaknuti su oni slučajevi kod kojih gradivo dokumentira nastavak administrativnih funkcija i nakon formalno-pravnog prestanka djelovanja pojedinih MNO-a. MNO-i prestaju postojati temeljem Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952), kojim je mjesna uprava u kotarevima zamijenjena gradskom i općinskom.