ARHiNET - Zanatska komora Zagreb

Povijest:	Prvi značajni korak u reorganizaciji ustroja i djelovanja komora nakon II. svjetskog rata bilo je osnivanje Zanatske komore Narodne Republike Hrvatske 1949. koju su sačinjavali predstavnici kotarskih odnosno gradskih zanatskih komora. Trgovinska komora Zagreb osnovana je 17.7.1954. godine, kada je na svojoj 46 sjednici vijeće proizvođača Narodnog odbora grada Zagreba jednoglasno odobrilo statut. Narodni odbor kotara Zagreb donio je na sedamnaestoj sjednici Kotarskog vijeća i devetnaestoj sjednici Vijeća proizvođača održanima 22.6. 1956. rješenje da se naziv Zanatske komore za grad Zagreb mijenja u naziv Zanatska komora za kotar Zagreb. Zanatskoj komori za kotar Zagreb pripajaju se područja sadašnjih zanatskih komora u Samoboru, Velikoj Gorici, Zelini, Dugom Selu i one s područja bivšeg kotara Zagreb. Sva prava i obveze ukinute komore prelaze na novoosnovanu Zanatsku komoru za kotar Zagreb. Likvidaciju bivše Zanatske komore za grad Zagreb provela je nova Zanatska komora za kotar Zagreb. Savezna narodna skupština na sjednici Saveznog vijeća od 28. 5.1962. i na sjednici Vijeća proizvođača od 28. 5.1962. proglasila je Zakon o osnivanju jedinstvenih privrednih komora, saveza komora i zadružnih saveza na području federacije ili narodnih republika ili kotara, saveznih privrednih komora, republičkih privrednih komora, odnosno kotarskih privrednih komora.
Djelatnost:	Svrha zanatske komore bila je unapređenje i postizanje što boljeg kvaliteta proizvoda, vođenje brige o stručnom, teorijskom i odgojnom obrazovanju učenika u zanatstvu, s posebnim naglaskom na idejno –političkom usmjeravanju učenika. U svrhu prekvalifikacija postojećih kadrova i školovanja novih , polaganje ispita i utvrđivanje stručnosti i kvalifikacije provodila je posebna komisija. Komora je davala prijedloge Kotarskom NO-u prijedloge plana zanatske djelatnosti. Predlagala kandidate za majstore zanata. Vodila sve poslove oko unapređenja i razvoja zanatstva na svom području.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Članovi Zanatske komore bili su: državne zanatske radnje, sve državne zanatske radnje pod rukovodstvom državnih majstora zanata, sve državne zanatske radionice državnih nadleštava, ustanova i poduzeća, sve proizvođačke i uslužne zadruge, sve zanatske radionice društvenih i zadružnih organizacija, sve privatne zanatske radnje na području svoga kotara. Predstavnici članova komore prisustvuju radu skupštine i drugih organa komore, daju razne prijedloge, mogu birati i biti birani. Članovi komore dužni su uredno plaćati svoj doprinos i pomagati u organizaciji i planiranju rada komore. Članstvo prestaje, prestankom rada radionice ili preseljenjem na područje drugog kotara ili gradske zanatske komore. Komora je dužna o svom radu obavijestiti Zanatsku komoru Hrvatske. Skupština je najviši organ komore. Održava se jedan put godišnje i to u prvom tromjesečju, a izvanredna po potrebi. Skupštinu saziva upravni ili nadzorni odbor a može je sazvati i izvršni odbor KNO GNO, za što je potrebna jedna petina članova. Poziv se mora objaviti 15 dana prije održavanja skupštine. Skupštinu sačinjavaju predstavnici svih državnih i privatnih zanatskih radnja – radionica koje imenuje Izvršni odbor KNO–GNO. Ona je najviši organ, donosi odluke o svim općim i značajnim pitanjima o radu komore. Godine 1950. imala je 296 predstavnika pojedinih vrsta zanatskih radnja odnosno radionica. Članovi Zanatske komore za grad Zagreb svih sektora vlasništva ujedno su članovi stručnih sekcija prema struci u kojoj obavljaju svoj rad. Upravni odbor propisuje koje će zanatske struke i u kojem sastavu formirati stručne sekcije. Stručna sekcija je stručni pomoćni organ Upravnog odbora Komore. Stručna komisija svojim savjetima i podacima iz oblasti zanatstva pomaže Upravnom odboru komore u izvršavanju njegovih zadataka. Redovite skupštine održavaju se svaka tri mjeseca, a u iznimnim situacijama održavaju se izvanredne skupštine. Stručna sekcija ima svoj Poslovni odbor koji se sastoji od pet do trinaest članova. Poslovni odbor bira iz svoje sredine pročelnika, zamjenika pročelnika i tajnika. Poslovni odbor rješava sporove između članova sekcije ili sporove između članova sekcije i trećih osoba. Kada se nije postiglo sporazumno rješenje, predmet se šalje Komorskom stručnom savjetu. Poslovni odbor sastaje se svakih četrnaest dana, a ako je potreba sastaje se izvanredno. Stručnom savjetu predsjeda predsjednik, kojega stručni savjet bira na svojoj prvoj sjednici. Sjednicu Stručnog savjeta saziva predsjednik savjeta, a po potrebi Upravni odbor komore. O radu Stručnog savjeta vodi se zapisnik kojega potpisuje predsjednik i zapisničar. Predstavnici svih stručnih savjeta sačinjavaju Komorski stručni savjet, kojemu predsjedava član izvršnog odbora Komore, kojega određuje Izvršni odbor Komore. Komorski stručni savjet je neposredni savjetodavni organ upravnog, odnosno izvršnog odbora Zanatske komore. U tu svrhu se održavaju plenumi koje saziva predsjednik Komore na vlastitu inicijativu ili na temelju zaključka upravnog odbora. Plenum komore sačinjavaju: svi članovi upravnog odbora, svi članovi nadzornog odbora, pročelnici, zamjenici pročelnika, tajnici stručnih sekcija i predsjednici stručnih savjeta. Na plenumu se rješavaju pitanja zadataka širokih razmjera. Na plenumu moraju biti prisutni šefovi komorskog ureda i upravitelj Zavoda za unapređivanje zanatstva. Stručne komisije osnivaju se na osnovu rješenja Upravnog odbora, po prijedlogu Komorskog stručnog savjeta ili po zahtjevu predsjednika Komore zbog izvršenja tekućih poslova Komore. Članove stručnih komisija biraju: poslovni odbor stručne sekcije, skupni sastanak stručne sekcije, stručni savjet, komorski stručni savjet, izvršni odbor Komore. Članovi ove komisije rade besplatno, no Upravni odbor može odrediti izvjesnu naknadu za uloženi trud i vrijeme članovima stručnih komisija. Upravni odbor je izvršni organ komore, bira se na jednu godinu. Sastoji se od predsjednika, dopredsjednika i članova kojih se broj mijenjao. U odboru je i jedan predstavnik Izvršnog odbora KNO – GNO. Upravni odbor rukovodi cjelokupnim poslovanjem komore. Nadzorni odbor birala je skupština. On je kontrolirao cjelokupno administrativno i financijsko poslovanje komore. Nadzor nad cjelokupnim poslovanjem komore vršio je Izvršni odbor KNO – GNO. Izborom novog upravnog ili nadzornog odbora rukovodile su osobe koje je određivao Izvršni odbor KNO – GNO.