ARHiNET - Skupština općine Vinkovci

Povijest:	Dana 9. travnja 1963. Sabor Narodne Republike Hrvatske donio je Odluku kojom se proglašava i stupa na snagu Ustav Socijalističke Republike Hrvatske. Ovim je Ustavom, između ostaloga, određeno da su društveno-političke zajednice u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj: općine, kotari i Republika. Istim je Ustavom, također, bilo odlučeno da se općine osnuju na području jednog ili više mjesta povezanih zajedničkim interesima građana, ako na tom području postoje uvjeti za zajedničko rješavanje potreba građana i za neposredno ostvarivanje samoupravljanja građana. U skladu s navedenim ustavnim odlukama, u drugoj je polovici 1963. ustrojena Općina Vinkovci, koju su tvorili grad Vinkovci i mjesta: Andrijaševci, Antin, Apševci, Cerić, Donje Novo Selo, Đeletovci, Gaboš, Ilača, Ivankovo, Jarmina, Karadžićevo, Komletinci, Korođ, Lipovac, Marinci, Markušica, Mirkovci, Mlaka Antinska, Nijemci, Novi Jankovci, Novi Mikanovci, Nuštar, Orolik, Ostrovo, Otok, Podgrađe, Podrinje, Privlaka, Prkovci, Retkovci, Rokovci, Slakovci, Sremske Laze, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Šidski Banovci, Tordinci, Vinkovački Banovci, Vođinci. Ustavnim zakonom o provođenju Ustava Socijalističke Republike Hrvatske bilo je određeno da se općinske skupštine, kao najviši općinski organi vlasti, na području Socijalističke Republike Hrvatske konstituiraju na prvim sjednicama novoizabranih skupština, najkasnije 8 dana od dana izbora. Izbori za općinske skupštine održali su se u svibnju i lipnju 1963. Konstituiranjem općinskih i kotarskih skupština prestali su djelovati narodni odbori općina i kotara, dotadašnji organi državne vlasti na području administrativno- teritorijalnih jedinica. Sjedište Općine Vinkovci bio je grad Vinkovci, a sama se Općina nalazila u sastavu Kotara Osijek do njegovoga ukidanja 1967. Općina Vinkovci se od 1974. nalazila u sastavu Zajednice općina Osijek. Tijekom 1993. nastupile su značajne promjene na planu administrativno-upravne podjele Republike Hrvatske, posljedica kojih je bilo ukidanje dotadašnjih općina i prestanak djelovanja njihovih organa.
Sjedišta:	Vinkovci (1963 - 1993)
Djelatnost:	Ustav Socijalističke Republike Hrvatske definirao je općinu kao osnovnu društveno-političku zajednicu u kojoj se osiguravaju materijalni i drugi uvjeti za rad ljudi i razvoj proizvodnih snaga, usmjerava i usklađuje razvoj na području gospodarstva i društvenih djelatnosti, utvrđuju i raspoređuju sredstva za potrebe općine, ostvaruje neposredno društveno samoupravljanje, organiziraju organi vlasti i društvene službe od zajedničkog interesa, kao i ustanove i druge organizacije u tim službama te osiguravaju uvjeti za ostvarivanje sloboda i prava građana. Organi općine bili su: Općinska skupština, savjeti, organi općinske uprave i posebni organi: Općinski sud i Općinsko javno pravobranilaštvo. S ciljem neposrednog i što šireg sudjelovanja građana u obavljanju društvenih poslova na području Općine bilo je predviđeno održavanje Zborova birača i Zborova radnih ljudi, kao samostalnih općih skupova građana koji imaju opće biračko pravo i čije je prebivalište na području za koje se zbor održava. Područje svakog pojedinog zbora birača odlukom je određivala Skupština u skladu s područjem mjesnih zajednica. Zborovi birača su, između ostaloga, samostalno izabirali i razrješavali organe mjesne zajednice i izabirali i razrješavali svoje predstavnike u razne organe društvenog upravljanja te kandidirali predstavnike Općinske skupštine i drugih društveno-političkih zajednica. Temeljem Statuta Općine Vinkovci na području Općine je bilo dopušteno osnivanje Mjesnih zajednica kao samoupravnih zajednica građana seoskih i gradskih naselja, u kojima građani neposredno ostvaruju samoupravljanje u svim poslovima od neposrednog i zajedničkog interesa za razvoj naselja. U gradu Vinkovcima zborovi birača su osnivali mjesne zajednice u pojedinim dijelovima grada, dok su u ostalim mjestima zborovi birača osnivali mjesne zajednice na području samoga mjesta ili bi zborovi birača jednog ili više mjesta osnovali zajedničku mjesnu zajednicu. Organi mjesne zajednice bili su: Savjet mjesne zajednice, Predsjednik savjeta mjesne zajednice, Izvršni odbor, Komisija za kontrolu materijalno-financijskog poslovanja, Savjet potrošača i Mirovno vijeće. Radnici i poljoprivrednici na području Općine Vinkovci udruživali su se u radne organizacije koje je osnivala Općina. Na području Skupštine Općine Vinkovci djelovao je Općinski sud kao samostalni organ općine koji je sudio na temelju Ustava i zakona te odlučivao u krivičnim, parničnim, vanparničnim i izvršnim predmetima. Suce i suce porotnike birala je i razrješavala Općinska skupština. Javno je tužilaštvo bilo organ zadužen za krivično gonjenje i poduzimanje mjera s ciljem zaštite zakonitosti. Općinska skupština osnovala je, također, Općinsko javno pravobranilaštvo kao samostalni organ Općine, kome je povjerena zaštita imovinskih prava Općine i društvenih pravnih osoba. Općinske su skupštine predstavljale najviši organ vlasti i društvenog samoupravljanja u okviru prava i dužnosti Općine, odlučivale o pitanjima privrede, odgoja i obrazovanja, zdravstva, kulture, socijalne zaštite, komunalnih poslova i drugim pitanjima od interesa za društveni razvitak Općine te vršile društveni nadzor. Dana 19. prosinca 1963. Skupština Općine Vinkovci donijela je Statut Općine Vinkovci prema kojem je obavljala sljedeće važnije poslove: a) donosila Statut i odlučivala o njegovim izmjenama; b) donosila opće akte, planove društvenog razvoja, budžet i završni račun Općine te urbanističke prostorne planove; c) raspisivala općinski referendum; d) osnivala radne organizacije, fondove, službe i organe, samostalno ili u zajednici s drugim općinama; e) odlučivala o zajmovima i stvaranju drugih obveza Općine; f) raspolagala sredstvima u društvenom vlasništvu koja nisu dodjeljena na upravljanje drugim društveno- pravnim osobama; g) odobravala financijske planove i završne račune fondova i ustanova; h) propisivala osnovnu organizaciju i ovlasti općinskih organa; i) vršila nadzor nad radom organa Općine; j) raspravljala o radu i davala preporuke za rad radnih organizacija, zborova birača, mjesnih zajednica i udruženja građana; k) samostalno regulirala pitanja od neposrednog interesa za privredni, komunalni, kulturni, zdravstveni i socijalni razvitak Općine, ako ona ne bi bila uređena propisima viših organa; l) birala i razrješavala predsjednika i zamjenika predsjednika Općinske skupštine, delegate predstavničkih organa širih društveno-političkih zajednica, članove komisija i savjeta, predsjednika suda, suce i suce porotnike Općinskog suda i predstavnike Općinske skupštine u organima upravljanja određenih radnih organizacija, sekretara i druge rukovodioce organa Općinske uprave.
Unutarnji ustroj / genealogija:	U razdoblju od 1963. do 1967. Općinsku je skupštinu tvorilo Općinsko vijeće i Vijeće radnih zajednica. Članove općinskog vijeća birali su neposredno građani, a članove vijeća radnih zajednica radni ljudi koji su na području Općine radili u radnim organizacijama, državnim organima, društveno-političkim organizacijama i udruženjima, zemljoradnici - članovi zadruga ili druge radne organizacije. Drugim riječima, za odbornika općinskog vijeća mogao se birati svaki građanin koji ima biračko pravo, a za odbornika vijeća radnih zajednica svaki radni čovjek koji je imao pravo da bira članove spomenutog vijeća, kao i član organa upravljanja radne organizacije, zajednice, udruženja radnih organizacija, kao i funkcionar sindikata ili društveno-političke organizacije u općini. Članovi Općinske skupštine birali su se na četiri godine s tim da se svake dvije godine birala polovina članova svakog vijeća. Nitko nije mogao istovremeno biti član obaju vijeća ili uzastopno biran za člana istog vijeća. Predstavnike Općinske skupštine na izborima su kandidirali zborovi birača u ime mjesnih zajednica kojima su pripadali i u skladu s Odlukom o izbornim jedinicama za izbor članova Skupštine. Oba su vijeća raspravljala i odlučivala na zajedničkim sjednicama, ali su prema dogovoru ili ako je to bilo propisano Statutom Općine, o pojedinim pitanjima mogla raspravljati i odlučivati i samostalno, na odvojenim sjednicama. Na sjednicama Općinske skupštine ili pojedinih vijeća usvajali su se samo oni prijedlozi za koje je glasovala većina prisutnih članova Skupštine ili vijeća, a u slučaju donošenja Statuta ili odluke o raspisivanju referenduma bilo je potrebno dvije trećine glasova članova Skupštine. Predsjednik Općinske skupštine birao se iz redova članova Skupštine natpolovičnom većinom glasova. On je predstavljao Općinsku skupštinu, brinuo se o radu svih kolegijalnih i političko-izvršnih organa Skupštine i bio odgovoran za pravilno funkcioniranje Skupštine, njenih organa i drugih organa Općine. U skladu s tim utvrđivao je prijedlog dnevnog reda i sazivao sjednice Skupštine ili pojedinog vijeća. Predsjednik je, također, po potrebi, mogao osnivati upravne komisije, određivati zadatke i imenovati članove komisije. Za proučavanje pojedinih pitanja, raspravljanja, odlučivanja i davanja prijedloga iz nadležnosti Općinske skupštine, osnivale su se stalne i povremene komisije. Stalne komisije osnivale su se i bile definirane Statutom Općine ili Odlukom Općinske skupštine, dok su se povremene komisije osnivale prema potrebi i djelovale do završetka povjerenog im posla. Članove stalnih komisija birala je Općinska skupština iz svojih redova za cijelo izborno razdoblje. Na čelu komisije nalazio se predsjednik. Prema Statutu Općine Vinkovci iz 1963. stalne komisije Općinske skupštine bile su sljedeće: mandatno- imunitetna komisija; komisija za izbore i imenovanja; komisija za predstavke i pritužbe; komisija za narodnu obranu; komisija za društveni nadzor; komisija za odlikovanja; komisija za priznavanje prava na mirovinu učesnicima NOR-a; komisija za vjerske poslove; komisija za propise i komisija za urbanizam. Općinsko vijeće i Vijeće radnih zajednica mogli su, također, osnivati stalne ili povremene komisije pojedinog vijeća. Za vršenje političko- izvršnih i drugih poslova osnivali su se savjeti, kao političko- izvršni organi Skupštine i zajednički predstavnički organi društvenog samoupravljanja u oblastima za koje su osnovani. Svrha je savjeta bila da prate stanje i potrebe u oblastima društvene djelatnosti za koje su osnovani i predlažu Skupštini ili vijeću donošenje propisa i akata te poduzimanje mjera, kao i da osnivaju, spajaju i ukidaju radne organizacije te usmjeravaju njihov rad. Savjeti su, također, vodili brigu oko izvršenja zakona i drugih propisa viših organa i Skupštine, usmjeravali rad odgovarajućih organa Općinske uprave i vršili nadzor nad radom spomenutih organa u provođenju zakona i drugih akata. Članovi savjeta birali su se iz redova članova Skupštine, organa upravljanja radnih organizacija te društveno-političkih organizacija, organa i udruženja.