ARHiNET - Općina Labin

Povijest:	Stvaratelj djeluje od kraja 1813. godine (uspostave austrijske općinske uprave u Labinu) pa do kraja 1918, kada je u Labinu uspostavljena Talijanska uprava.
Sjedišta:	Labin
Djelatnost:	Općine su obavljale funkcije iz svoje vlastite nadležnosti te prenesene od viših tijela. U okviru svoje nadležnosti općine su vodile ukupnu administraciju vezanu uz općinsku imovinu, izrađivale su prijedloge općinskih proračuna i izvještavale o izvršenju proračuna, prikupljale općinske prireze (vlastite prihode), izdavale su dozvole za rad obrtnika, raspisivale su javne dražbe, održavale javni red i sigurnost te komunalni red, provodile su nadzor nad radom osnovnih škola na području općine i odlučivale o pitanjima vezanima uz rad općinskih dobrotvornih zavoda, ubožnica, fondova i općinskih osnovnih škola, kao i o izgradnji i investicijama od općinske važnosti (izgradnji i obnovi općinskih cesta i zgrada, škola). U sklopu nadležnosti prenesenih od viših (kotarskih) vlasti općine su objavljivale naredbe i odluke viših tijela te izvršavale sve poslove koji su bili izravno delegirani od viših vlasti: naplaćivale su porez, obavljale su redarstvene poslove vezane uz potrage i bjegunce, pružale su potporu u poslovima vezanim uz regrutaciju te prijevoz i smještaj vojske i oružja, provodile nadzor nad strancima i dr.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Do 1850. godine područje općine Labin obuhvaćalo je uz Labin i područje Cerovice, Vlahova, Brguda i Kremenice. U razdoblju od 1850. do 1868. godine nadležnost općine Labin obuhvaćala je samo Labin. Nakon 1868. godine područje mjesne općine Labin uz Labin obuhvaća i područje poreznih općina (ukinutih mjesnih općina iz razdoblja 1850-1868): Cere (prethodno u sastavu mjesne općine Vetva), Krmenica, Cerovica, Vlahovo, Brgud (prethodno u sastavu mjesne općine Vlahovo), Sveta Nedjelja, Ripenda i Dubrova (prethodno u sastavu mjesne općine Sveta Nedelja), Vetva, Kunj i Šumber.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Općinsku upravu činilo je općinsko predstavništvo, kao izborno tijelo iz čijeg se sastava imenovalo (do 1863) ili biralo općinsko vijeće (consiglio locale) kao upravno tijelo koje su činili načelnik i najmanje dvojica savjetnika. Izvršne ovlasti bile su koncentrirane pri načelniku. U načelnikove ovlasti spadalo je predstavljanje i zastupanje općine, priprema općinskih sjednica, provođenje odluka općinskog predstavništva i viših tijela, priprema prijedloga proračuna i priprema završnog računa o izvršenju proračuna, nadzor nad radom redarstvenih i komunalnih općinskih službi (sanitarna služba, redarstvo, poljski stražari, šumari) te je imao ovlast izricanja kazne u prekršajnim postupcima do 100 forinti ili 48 sati pritvora.
Opći kontekst:	Do 1850. godine austrijska općinska tijela u povijesno mletačkome dijelu Istre djeluju u mjesnim granicama utvrđenim u vrijeme mletačkih komuna, a u povijesno austrijskome dijelu Istre u granicama općina čije je formiranje započelo temeljem Patenta Josipa II od 24.4.1785. U austrijskom upravnom sustavu do 1850. godine glavne općine bile su najniža upravna tijela, izravno podređena kotarskim komesarijatima, a objedinjavale su u nekim slučajevima više podopćina, čije je područje odgovaralo području katastarskih općina. Podopćine su bile su nositelji pomoćnih administrativnih funkcija, bez upravne samostalnosti. Privremenim zakonom o općinama od 4. ožujka 1849 godine propisan je unutrašnji ustroj općina te je povećan je opseg njihovih izvršnih ovlasti, a izbor članova općinskih tijela (predstavništva, općinskog vijeća, načelnika i vijećnika) prestaje biti u nadležnosti kotarskih tijela, čime je osnažena upravna samostalnost općina. Prva sistematizacija broja i područja mjesnih općina provedena je na prijedlog Istarskog okružja 1850. godine, pri čemu je, u skladu s Privremenim zakonom o općinama od 4. ožujka 1849 godine, povećan broj mjesnih općina. U razdoblju od donošenja Silvestarskog patenta (31.12.1851) pa do 1859. godine iznova se smanjuje upravna samostalnost općina te se izbor i potvrđivanje načelnika ponovno stavlja u nadležnost kotarskih tijela (kotarskog kapetana). Ustroj općina, uz manje izmjene, ponovno se utvrđuje Općim zakonom o općinama od 24.4.1859. godine. Stvarna nadležnost općina kao i njihov unutrašnji ustroj posebno su i detaljno definirani 1863. godine, donošenjem Zakona od 10.7.1863. (BLOLAI X/1863 od 18.7.1863) kojim su za područje Markgrofovije Istre donesena dva općinska pravilnika: Općinski pravilnik (Regolamento comunale pel Magraviato dell' Istria ) i Izborni pravilnik za općine Makgrofovije Istre (Regolamento elettoriale pei Comuni del Magraviato dell'Istria). Ovi su pravilnici, uz neke izmjene, ostali na snazi do 1918. godine. Zakonom od 25.10.1868., čiji se sadržaj zasniva na odredbama donesenih pravilnika, dodatno se utvrđuje odnos između mjesnih općina i njihovih podopćina, te funkcioniranje administracije u podopćinama. Značajne promjene u broju i mjesnoj nadležnosti općina donesene su Zakonom od 23.11.1868. (BLOLAI, XI/1868, 22.12.1868), kojim se unutar novoformiranih političkih kotareva Pazin, Poreč, Pula i Kopar smanjuje broj općina, uz povećanje područja njihove nadležnosti. Manje izmjene ovog ustroja donesene su 1872. godine (BLOLAI 10/1872).