ARHiNET - Istarsko okružje u Pazinu

Povijest:	Nakon poraza Francuza i pripojenja Istre Austrijskom carstvu Lattermannovim zakonom od 1. kolovoza 1814. ustanovljeno je tzv. Ilirsko primorje, a ukinućem intendanci Istre i Rijeke 1. rujna 1814. godine uvedena su okružja Trsta i Rijeke. Okrugu Trst pripadala je bivša mletačka Istra kao Jadranska pokrajina (Provincia adriatica), s kotarevima Pula, Vodnjan, Rovinj, Poreč, Buje, Motovun, Buzet, Piran i Kopar. Riječki je okrug, kao Liburnijskla pokrajina (Provincia liburnica), obuhvaćao kotareve Pazin, Belaj, Labin, Lipu (Podgrad), Kastav i Lovran. Riječkom su okrugu 1815. bili pripojeni otoci Krk, Cres i Lošinj, do tada u sastavu Dalmacije. Primorska uprava, uvedena 9. rujna 1814. godine sljedeće godine dobiva naziv Primorje, a obuhvaća područje okruga u Trstu, Gorici i Rijeci. Rijeka je 1822. godine ušla u sastav Ugarske, a srednja i istočna Istra odijeljena je od Rijeke te ušla u sastav Pazinskog okruga. U pazinski okrug spadali su kotarevi Pazin, Belaj, Labin, Podgrad, Kastav, Volosko, Krk, Cres i Lošinj. Kada je 1825. godine Trst dobio posebnu gradsku upravu i s bližom okolicom odijeljen od Primorja, Primorje je podijeljeno na pokrajine Istru i Goričku. Bivša mletačka Istra pripala je Istarskom okružju koje je od tada obuhvaćalo cijelu Istru s kotarevima Pazin, Belaj, Labin, Podgrad, Kastav, Lovran, Volosko, Krk, Cres, Lošinj, Kopar, Piran, Buzet, Buje, Motovun, Poreč, Rovinj, Vodnjan i Pula. Pazin je bio glavni grad Istre do 15. studenog 1860. godine, kada prestaje postojati Istarsko okružje, a nadležnosti preuzimaju kotarski uredi i Namjesništvo u Trstu.
Sjedišta:	Pazin
Djelatnost:	Istarsko okružje u Pazinu bilo je upravni organ koji je povezivao Gubernij za Primorje, te kasnije Namjesništvo za Primorje u Trstu i kotarske upravne organe kao najniže organe vlasti. Koordinirao je i nadzirao rad kotareva. Najvažnije su mu funkcije bile briga o javnom redu i sigurnosti, unapređenje privrede, rješavanje sporova i pitanja koja su nastala iz podložničkih odnosa, nadzor nad radom kotarskih i općinskih ureda, nad crkvenim financijama i financijama javnih ustanova. Osim političko-upravne funkcije Okružje je obavljalo funkciju prvostupanjskog suda za manje prekršaje.