ARHiNET - Mjesni narodni odbor Buzet

Povijest:	Mjesni narodni odbor Buzet (1947-1952) proizašao je iz ratnog općinskog narodnooslobodilačkog odbora Buzet (1944-1945) i izravni je slijednik Gradskog narodnooslobodilačkog/narodnog odbora Buzet (1945-1947), a formiran je na temelju republičke administrativne podjele NRH iz 1947 (NN 42/1948), kojim u njegovu nadležnost ulazi i područje ukinutog Mjesnog narodnog odbora Črnica (prethodno u sastavu NR Slovenije). Prestaje djelovati temeljem upravne reorganizacije 1952. godine (NN 16/1952), kojom njegovo područje prelazi u nadležnost Narodnog odbora općine Buzet.
Sjedišta:	Buzet
Djelatnost:	U administrativnom ustroju NRH iz razdoblja od 1947. do 1952. godine mjesni odbori su najniže upravne jedinice, podređene kotarskim narodnim odborima. Funkcije, djelatnost i unutrašnji ustroj mjesnih narodnih odbora definirani su Općim zakonom o narodnim odborima (Sl FNRJ 43/1946). Uz političke funkcije, mjesni narodni vršili su djelatnosti vezane uz mjesno gospodarstvo (donošenje i provedba mjesnog gospodarskog i poljoprivrednog plana, vođenje evidencija zadruga i ostalih gospodarskih subjekata na području nadležnosti (privatnih poduzeća, obrta), komunalne djelatnosti (upravljanje i razvoj mjesne infrastrukture i resursa) i financije (donošenje mjesnog proračuna i ubiranje mjesnih davanja). Na području prosvjete i kulture MNO-i su osnivali i vodili tečajeve za opismenjavanje (analfabetske tečajeve), financirali rad mjesnih osnovnih škola i vodili nadzor nad upisima i pohađanjem nastave te organizirali kulturna događanja. Na području javnog zdravstva i socijalne skrbi MNO-i su se osobito skrbili za osnivanje mjesnih javnih kuhinja i skloništa te mjesnih ambulanti i zdravstvenih stanica, te brigu o iznemoglima, siromašnima te nezbrinutoj djeci. U upravne poslove MNO-a spadali su matičarski poslovi i upravni postupci. Pri MNO-ima su mogla biti formirana i mjesne redarstvene službe (pomoćne milicije).
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Prema posljednjem nacrtu administrativne sistematizacije mjesnih narodnih odbora u nadležnosti Oblasnog narodnog odbora za Istru (listopad 1947, fond: HR-DAPA-79, kut. 46), a koja je potvrđena republičkom administrativnom podjelom iz 1947, mjesna nadležnost stvaratelja obuhvaćala je mjesta Buzet, Sveti Ivan, Cunj, Selca, Funtana, Juričići, Srnegla, Sv. Martin, Krbavčići, Sv. Marija, Sv. Donat, Peničići, Podrebar, Podkuk, Prodani, Marioni te Veli Mlun i Mali Mlun te Črnica.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Mjesni narodni odbori bili su izborna tijela od sedam do trideset i pet odbornika. Izvršne ovlasti pri mjesnim narodnim odborima imali su predsjednik i tajnik, koji su provodili odluke mjesnog narodnog odbora i viših tijela te skrbili o ukupnom poslovanju mjesnog narodnog odbora.
Opći kontekst:	Mjesni narodni odbori proizašli su iz općinskih i seoskih narodnooslobodilačkih odbora, koji su kao pozadinska tijela narodnooslobodilačkog pokreta formirani u na području Istre po kapitulaciji Italije. Od svibnja 1945. pa do prosinca 1945. broj i sastav narodnih odbora na području Istre (općinskih i seoskih) uglavnom je odgovarao onom do oslobođenja te su ti MNO-i do provedbe lokalnih izbora (25.11.1945.) za narodne odbornike funkcionirali kao privremena tijela novouspostavljene narodne vlasti. Temeljem prvih istarskih poslijeratnih lokalnih izbora za narodne odbornike (25.11.1945), u prosincu 1945. su u sjedištima općinskih i seoskih NO-a formirani mjesni narodni odbori. O broju i sastavu MNO-a odlučivali su kotarski NO-i uz suglasnost Oblasnog NO-a za Istru, a u razdoblju do lipnja 1947. godine u Istri je djelovalo petstotinjak MNO-a, koji su bili formirani u svakom istarskom mjestu i znatnom broju zaselaka, a njihov velik broj (kotar Buje – 48, Buzet – 81, Kotar Kanfanar – 60, Kotar Labin – 66, Kotar Motovun - 39, kotar Pazin – 97, kotar Poreč – 63, kotar Vodnjan – 45) dijelom je bio posljedica političkog stava da su MNO-i primarno nositelji političkih i izvršnih funkcija u neposrednom izražavanju narodne volje i provedbi naredbi viših narodnih vlasti, dok su kotarski NO-i nositelji upravnih funkcija. Dodatno, u razdoblju od prosinca 1945. do lipnja 1947. su promjene u mjesnoj nadležnosti te učestalo povećanje /smanjenje broja MNO-a dijelom bili vezani uz promjene broju i području mjesne nadležnosti kotareva (ukidanje kotareva) te općim političkim i diplomatskim okolnostima vezanim uz pregovore o uspostavi jugoslavenske narodne vlasti na području Istre (zona A/B, zona STT). U razdoblju nakon srpnja 1947. godine broj i sastav MNO-a u cjelini su definirani usvajanjem Zakona o narodnim odborima (NN 43/1946, Sl. list ONO za Istru i GNO Rijeka br. 3/1947 (1.2.1947) i br. 10/11/1947 (1.6.1947)) te dvama administrativnim podjelama istarske oblasti: Prvu je u sklopu provedbe lokalnih izbora za nove KNO-e i MNO-e za sve kotareve osim Buja i Pule oglasio ONO za Istru (Sl. list ONO za Istru i GNO Rijeka br. 13/1947 (1.7.1947) i br. 14/1947 (15.7.1947)). Tom je podjelom broj MNO-a u odnosu na prethodno razdoblje znatno smanjen. Druga – republička - administrativnom podjela kojom je definiran broj i sjedišta MNO-a po kotarevima istarske oblasti objavljena je krajem svibnja 1948. godine (Zakonom izmjenama i dopunama Zakona o administrativno-teritorijalnoj podjeli Narodne Republike Hrvatske od 28. lipnja 1947. (NN 42/1948)), a stupila je na snagu retroaktivno s 28. lipnja 1947. godine. Ovom administrativnom podjelom, koja je uz izmjene objavljene 1949 i 1950. godine, vrijedila sve do 1952. godine i ukidanja MNO-a kao tijela lokalne uprave, uglavnom su, uz neke iznimke koje su naznačene u opisima stvaratelja potvrđene odluke ukinutog ONO za Istru o broju i sjedištima MNO-a po kotarevima (Štrped, Zrenj, Gradin, Pregara, Ripenda, Presika, Funtana i dr.) Broj i mjesna nadležnost pojedinih MNO-a naknadno je izmijenjen je nakon što je Istra postala dijelom riječke oblasti, temeljem Zakona o administrativno teritorijalnoj podjeli Narodne Republike Hrvatske (NN 29/1949) te Zakona o administrativno teritorijalnoj podjeli Narodne Republike Hrvatske, odnosno Uputstva o pripajanju područja ukinutih mjesnih narodnih odbora drugim administrativno-teritorijalnim jedinicama (NN 27/1950). U opisima pojedinih stvaratelja (MNO-a), na temelju podataka iz arhivskog gradiva pojedinih MNO-a te njima nadređenih kotarskih NO-a istaknuti su oni slučajevi kod kojih gradivo dokumentira nastavak administrativnih funkcija i nakon formalno-pravnog prestanka djelovanja pojedinih MNO-a. MNO-i prestaju postojati temeljem Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952), kojim je mjesna uprava u kotarevima zamijenjena gradskom i općinskom.