ARHiNET - Crveni križ. Kotarski odbor Korčula

Povijest:	U Dalmaciji sa sjedištem u Zadru krajem 19. st. osnovana je Zemaljska pripomoćna zadruga Crvenog križa za Dalmaciju. Ova je zadruga po gradovima pokrajine osnivala podružnice, pa tako i u Korčuli 1888. Balkanski ratovi i želja za pomoći južnoslavenskoj braći - srpskom, crnogorskom i bugarskom narodu, potiču koncem 1912. osnivanje ispostava Crvenog križa po čitavoj Dalmaciji. Na otoku Korčuli su tako osnovani Odbori za Crveni križ balkanskih država u Blatu, Korčuli, Žrnovu i Lumbardi. Nije jasno da li su ovi odbori u ikakvoj vezi s prethodno opisanom podružnicom Zemaljske pripomoćne zadruge Crvenog križa u Korčuli. Odnosno, nije poznato da li je ona u međuvremenu obustavila s radom, te su je novoosnovani odbori nadomjestili. U međuratnom razdoblju osnivaju se udruge Crvenog križa pri općinskim središtima. Tada ova društva djeluju u sklopu Crvenog križa Kraljevine Slovenaca, Hrvata i Srba, a kasnije Kraljevine Jugoslavije. O djelovanju mjesnih odbora Crvenog križa na otoku dvadesetih godina nema puno podataka. U tadašnjim tiskovinama pronalazimo kako je Mjesni odbor u Korčuli sredinom dvadesetih organizirao predavanja i kino projekcije poučnih filmova za školsku djecu i narod. Iz posrednih tragova vidljivo je kako 1928. djeluje i to pod nazivom "Korčulanski odbor Društva crvenog krsta Korčula" pod predsjedanjem učitelja Josipa Sladovića. Poznatije je djelovanje Podmlatka Crvenog križa u školama, koje je započelo 1924. Čini se da je do osnivanja podmladaka došlo putem akcije Pokrajinskog Crvenog križa za Dalmaciju, a ne lokalnih podružnica. Najraniji sačuvani spisi Mjesnog odbora Crvenog križa Korčula datiraju 1929. (pohranjeni u Gradskom muzeju Korčula). Novim Zakonom o društvu Crvenog krsta Kraljevine Jugoslavije (Službene novine Kraljevine Jugoslavije, br. 201/33.), nastupaju brojne organizacijske promjene unutar društva. Između ostalog, oblasni odbori u sjedištima banskih uprava postaju banovinski odbori (pa je tako Oblasni odbor u Splitu postao Primorski banovinski odbor), a mjesni odbori u sjedištima kotarskih upravnih vlasti su postali Sreski (kotarski) odbori. Mjesni odbori u općinama su prevedeni u rang općinskih odbora. Na taj način je od 1. siječnja 1934. Mjesni odbor Korčula prerastao u Kotarski (sreski) odbor, a mjesni odbori u Veloj Luci i Blatu u općinske odbore. U Korčuli, dakle, nije organiziran paralelni općinski odbor. Nadležni organ Kotarskom odboru bio je spomenuti Primorski banovinski odbor sa sjedištem u Splitu. Kotarski odbor Crvenog križa - Korčula pokrivao je područje političkog kotara Korčula - otok Korčula i zapadni dio poluotoka Pelješca, iako se u spisima očituje djelovanje isključivo na području otoka. U djelovanju odbora je razvidno više faza – aktivnosti i neaktivnosti. Dovoljno govori podatak kako najveći dio spisa čine okružnice iz Splita i Beograda. U školama su bili organizirani Podmladci Crvenog križa. Učitelj Josip Sladović, predvodnik kotarske sekcije Podmlatka i organizator pučkih kuhinja je za svoj rad nagrađen 1935. od Glavnog odbora Crvenog križa u Beogradu srebrnom medaljom Crvenog križa. Prema literaturi i zapisima u Gradskom muzeju Korčula, djelovanje Kotarskog odbora i podmladaka se nastavilo i poslije 1938. do početka II. svjetskog rata 1941. U gradu Korčuli su 1940. organizirani tečajevi za dobrovoljne bolničare. Po svršetku II. svjetskog rata, rad se nastavio. U vrijeme postojanja jedinstvene općine Korčula (1963.-1993.) djelovala je Općinska organizacija s podređenim mjesnim organizacijama. U novije vrijeme pri Hrvatskom crvenom križu djeluje Gradsko društvo Crvenog križa Korčula, pokrivajući prostor otoka Korčule i općine Orebić. Pri općinama i u mjestima organizirani su lokalni aktivi.
Sjedišta:	Korčula
Djelatnost:	Riječ je o humanitarnoj organizaciji koja je prikupljala pomoć za potrebite, ponajprije organizirajući kulturno-zabavne priredbe (najistaknutija Nedjelja Crvenog križa). Značajna aktivnost društva bilo je djelovanje školskih kuhinja za siromašne učenike od 1932. Društvo je djelovalo i na prosvjetnom polju organizacijom predavanja i filmskih projekcija, osviještavanjem pučanstva na unapređenju zdravstvenih i higijenskih prilika, pripreme za ratna djelovanja. Kotarski odbor nije u potpunosti razvio djelovanje iz programa Crvenog križa, pa nije organizirao tečajeve prve pomoći, „samarjanske“ i bolničke tečajeve. Prikupljenu pomoć je uglavnom dijelio za potrebe školskih pučkih kuhinja. Uz okupljanje starijih članova, društvo djeluje i na organizaciji Podmlatka, kao sastavne grane/sekcije društva (jedan od primarnih zadatak društva je „spremanje brojno jakog, zdravog i oduševljenog podmlatka za ideju i rad“). Neposredni organi za upravu i poslovanje Podmlatka jesu školski odbori, čiji su predsjednici upravitelji dotičnih škola. Tako početkom tridesetih Kotarski odbor pokreće djelovanje Podmlatka u Zavodu sv. Anđela Čuvara i kod Franjevačke gimnazije na Badiji. U sklopu Kotarskog odbora djeluje i diletantska sekcija koja je sudjelovala u programima akademija Crvenog križa. Kotarski odbor je nadzirao i poticao rad općinskih odbora u Veloj Luci i Blatu i podmladaka u otočkim školama.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Tridesetih godina uz najviši organ Skupštinu, koja se sastaje jednom godišnje i izvanredno prema potrebi, djeluje i Upravni odbor, izvršni organ na čelu s predsjednikom i članovima – potpredsjednikom, tajnikom, blagajnikom i ostalim članovima. Prema nepisanom pravilu, dužnost predsjednika nose istaknute javne ličnosti. Od 1934. tu ulogu nosi izabrani kotarski načelnik. Ulogu nadziratelja nad djelovanjem uprave ima Nadzorni odbor. Na skupštini se redovito birao i izaslanik za banovinski odbor.
Opći kontekst:	Neizmjerne patnje austrijskih i francuskih ranjenika na bojnom polju kod Solferina 1859. potiču Henry Dunanta (Ženeva, 1828. – Heiden, 1910.) na utemeljenje organizacije koja bi se skrbila o potrebnima. Godine 1863. osnovan je Međunarodni odbor za pomoć ranjenicima, koji će se preimenovati u Međunarodni odbor Crvenog križa. Istovremeno je započeo i proces osnivanja nacionalnih društava za pružanje pomoći i sklapanje međunarodnih ugovora o zaštiti ranjenika u ratu. Prve dobrovoljačke udruge u Hrvatskoj koje svoje djelovanje provode na međunarodno prihvaćenim načelima Pokreta Crvenog križa osnovane su 1878. godine u Zagrebu, Dubrovniku i Zadru. Sve do 1918. godine ove i novoosnovane udruge djeluju u sklopu Crvenog križa Austrougarske monarhije, a poslije u sklopu Kraljevine SHS / Jugoslavije.