ARHiNET - Narodni odbor općine Kuna

Povijest:	Od 1945. sa sjedištem u Kuni djeluje Mjesni narodni odbor Kuna. Zakon o podjeli NRH na kotare, gradove i općine (NN, br. 16/52) propisao je osnivanje Narodnog odbora općine Kuna, koji je teritorijalno pokrivao i područje ukinutog Mjesnog narodnog odbora Potomje. Narodni odbor općine Kuna konstituiran je 25.6.1952. Na konstituirajućoj, a ni na sljedećim sjednicama nisu bili prisutni odbornici iz Potomja, koji nisu prihvaćali odluku o potpadanju pod Kunom. S prvim vijestima o podjeli općine Kuna na dva dijela početkom 1953., odbornici u Kuni su se izjasnili protiv te namjere. No, Potomjani su uspjeli u svojoj namjeri formiranja vlastite općine (proglašeno izmjenama Zakona u NN, br. 8/53) te se na taj način općina Kuna teritorijalno znatno umanjila. Novi saziv Narodnog odbora općine Kuna konstituiran je 5. travnja 1953. Prema popisu stanovništva 1953., općina Kuna broji oko 1503 stanovnika. Po odvajanju općine Potomje, općina Kuna broji tek 716 stanovnika, od čega veće i središnje naselje Kuna 365, susjedno Oskorušno 260, a Osobjava 91 stanovnika. Bilo je za očekivati da će zbog malog broja stanovnika i nevelikog proračuna ova općina biti ukinuta. Već 1955. Zakonom o novom uređenju općina i kotara (NN, br. 33/55) ukinut je Narodni odbor općine Kuna, a njegovo područje pripojeno je u nadležnost Narodnog odbora općine Trpanj. Posljednja sjednica održana je 10. kolovoza kad su izabrani odbornici za Trpanj, a protokol spisa je zaključen 31. kolovoza 1955.
Sjedišta:	Kuna Pelješka
Djelatnost:	Kuna je bila poljoprivredna općina. Okosnicu općinskog gospodarstva predstavljala je Poljoprivredna zadruga „Kuna“. Prihodi općine su se punili ponajviše porezom. Uz udio u porezu na promet i dopunskom porezu na dohodak, vršena je naplata općinskog prireza, kojim sredstvima se pokrivao eventualni manjak u proračunu. Odbornici su se borili za smanjenje akontacije Narodnom odboru kotara, kao i za povećanje općinskog udjela u poreznim sredstvima. Za 1953. ukupni prihodi su iznosili oko 2 i po milijuna dinara, dok je proračun za 1955. iznosio milijun i 600 hiljada dinara. Rad Narodnog odbora je bio ponajviše usmjeren na naplatu, razrez poreza i komunalna pitanja. Izgrađena je cesta Kuna-Oskorušno, započelo se i s gradnjom ceste Osobjava-Kuna, a za cestu Hilići-Dom je ishođen zajam. Radilo se na unapređenju elektrifikacije (Oskorušno), uređenju voda i dr. Potpomagao je djelovanje kulturno-umjetničkih (KPD „Omladinski klub“, Hrvatska čitaonica Kuna...), društveno-političkih organizacija, škola (brinuo se za materijalno uzdržavanje, imenovao je školske savjete), radio na unapređenju zdravstvene službe (osnivanje Zdravstvene stanice u Kuni), turizma, obalnog prometa (uvale: Crkvice, Osobjava) i dr. Izdavao je odobrenja za gradnju, bavio se stambenim pitanjima i potrebama, rješavao po prijavama o prekršajima, dodjeljivao socijalne pomoći, izdavao razne potvrde (između ostalih i o radnom stažu), uvjerenja i dozvole građanima. Narodni odbor je obavljao i matičarske poslove (ovjere spisa...). Artikulirao je potrebe mještana i vršio ulogu posrednika prema Narodnom odboru kotara.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Novoutemeljeni Narodni odbor općine Kuna je 1952. i u prvoj polovici 1953., uz središnje naselje Kunu teritorijalno pokrivao sela, odnosno odlomke: Oskorušno-Zagruda, Potomje, Donja Banda, Prizdrina-Zakamenje, Pijavičino te Borje-Podobuče. Po izdvajanju općine Potomje, od sredine 1953. Općina Kuna uz središnju Kunu obuhvaća i susjedni odlomak Oskorušno-Zagruda te Osobjavu. Po postupnom decentraliziranju Jugoslavije (od 1949.) Narodni odbori općina postaju temelj uređenja nove države sa sve više ovlasti u privredi i društvu. Po formiranju, Narodni odbori općina preuzimaju sve poslove iz nadležnosti ukinutih Mjesnih narodnih odbora (Opći zakon o narodnim odborima 1949., SL, br. 49/49). Sve do 1955. ova će tijela djelovati prema Općem zakonu o narodnim odborima (SL, br. 22/52) i Ustavnom zakonu iz 1953., kao najviši lokalni organi vlasti i organ narodnog samoupravljanja na svom području. Prava i dužnosti, unutarnji ustroj i rad Narodnog odbora je bio određen Zakonom o narodnim odborima općine (NN, br. 33/52). Narodni odbor kotara Korčula je vršio nadzor nad zakonitošću njegova rada. Djelovalo se putem sjednica, upravnog aparata i pomoćnih organa - komisija. Samoupravljanje naroda se ostvarivalo i putem zborova birača, mogućnosti referenduma i opoziva. Koncem 1954. Narodni odbor kotara je prebacio niz nadležnosti na Narodne odbore općine s ciljem daljnje decentralizacije. U djelokrug Narodnih odbora općine prešlo je niz nadležnosti iz financija, privrede i komunalnih poslova: nadleštvo nad poslovanjem privatnih radnja i radionica, briga o potrošačima, nadzor nad radom, cijenama, uslugom, čistoćom ugostiteljskih objekata, gotovo svi komunalni poslovi, isplata plaća prosvjetnim radnicima, poslovi starateljstva, socijalna pomoć, briga za djecu palih boraca, kadrovska pitanja u prosvjeti i zdravstvu.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Narodni odbor općine je u početku činilo 17 odbornika, a po teritorijalnoj reorganizaciji od travnja 1953. 11 odbornika. Na njihovom čelu je bio predsjednik, odgovoran za njegovo djelovanje i poslovanje. On se nalazio i na čelu upravnog aparata, kojemu su podređeni bili tajnik, blagajnik, poreznik i kurir. U sklopu Narodnog odbora su djelovale i komisije – mandatno-imunitetna, komisija za odluke, komisija za molbe i žalbe, komisija za prekršaje, komisija za popis stoke i košnice pčela (ova potonja komisija samo u II. sazivu Odbora). Djelovale su i privremene komisije (poput komisija za popis vina).