ARHiNET - Tasovac Miloš

Povijest:	Rođen je 1922. u Veloj Luci u težačkoj obitelji Tasovac Čaranin porijeklom iz Čare. Od malena je vezan uz glazbu. Prvi glazbeni koraci su mu bili u Sokolskoj glazbi. U II. svjetskom ratu bio je član glazbe Prvog proleterskog korpusa, a poslije član i voditelj niza vojnih orkestara po Jugoslaviji. Umirovljen je 1970. Nagrađen je plaketom Muzičkog odjeljenja SSNO 1982. kao najvećim jugoslavenskim priznanjem za doprinos u vojnim glazbama. Po umirovljenju djeluje u Narodnoj glazbi Vela Luka, sklada i aranžira. Umro je u Veloj Luci 2018.
Sjedišta:	Vela Luka (o. Korčula) ; Split ; Šibenik
Djelatnost:	U II. svjetskom ratu član je glazbe Prvog proleterskog korpusa, koja je vršila protokolarnu funkciju pri Vrhovnom štabu 1943. Poslije rata ostaje u vojsci te djeluje u Srbiji kao član vojnih orkestara (Aranđelovac, Niš, Kragujevac, Beograd, Leskovac), na Cetinju, u Kumanovu, Rijeci. U Leskovcu 1951. postaje pomoćnik dirigenta vojnog orkestra. U makedonskoj Strumici je formirao novi vojni orkestar. Godine 1960. prebačen je u Prištinu gdje je formirao veliki plesni orkestar, a od 1962. radi i u Šibeniku. U tom je gradu 1965. postavljen za dirigenta i referenta za muzičku službu šibenskog vojnog područja. Uz big bend vodi gudački i puhački orkestar. S velikim plesnim orkestrom prati natjecanje "Mladi pred mikrofonom", ali i poznate estradne pjevače. U programsku koncepciju vojnih orkestara uvodi i kompozicije žanra lake glazbe revijskog tipa, i to u vrijeme kada su ostali vojni orekstri u državi bili orkestralno i programski klasično orijentirani. Prvi je na ovim prostorima nadogradio instrumentalnu bazu vojnog orkestra. U puhački orkestar uvodi linijsko vođenje i tzv. blok harmoniju, pridodaje i ritam sekciju. Godine 1968. biva premješten u Split te radi u Mornaričkoj akademiji kao instruktor na glazbenoj naobrazbi. Po umirovljenju djeluje u Veloj Luci. Osuvremenjuje repertoar Narodne glazbe i širi djelatnost tog orkestra. U Veloj Luci se tada formirao Veliki plesni orkestar (big band), tzv. Millerovski sastav. Po prvi puta na ovim prostorima jedan amaterski orkestar proširio je svoj instrumentarij na klavijature, ritam sekciju. Ovom dopunom omogućeno je izvođenje kompozicija pisanih u blok harmoniji (što karakterizira jazz i laku revijsku glazbu). Tasovac je komponirao niz skladbi za vojne orkestre. Prvu je skladao u Leskovcu pod nazivom "Srpska igra", a poslije slijede "Plesna fantazija", "Proljetna balada", koračnica "Otočanka", "Konjuh planinom", "Naša flota", "Intermezzo", "Impresije", "Barba Jere", "Pjesma bez riječi"... Napravio je niz varijacija na narodne skladbe: "Ako si pošla spat", "Kale"...; obrada: "Barba Jere", "Ponoć", "Mala Floramy"; aranžmana poznatih skladbi: "My way" (Francoise-Revaux), "Sanjarenje" (Schumann), "Love story" (Lai). Skladao je i niz kompozicija za klape na tekstove Izvora Oreba: "O oče moj"...
Unutarnji ustroj / genealogija:	Roditelji: Kuzma Ivanov (1892.-?) i Jakica rođ. Tabain (1894.-?) Braća Bogdan (1921.-2013.), Njegoš (1930.-201?) i sestra Kata udana Andreis (1927-?) Sin Rino, djelatnik Državne uprave za zaštitu i spašavanje.