ARHiNET - Kulturno-umjetničko društvo "Hum" Vela Luka

Povijest:	Inicijativom mjesne inteligencije, studenata i đaka 1909. je osnovano Pjevačko i tamburaško društvo „Hum“. Nazvano je prema najvišem brdu Vele Luke. Uz tamburašku i pjevačku sekciju, formirana je i diletantska/dramska. Prvi zborovođa je bio dr. Danijel Knežević. U vrijeme I. svjetskog rata aktivnost je prekinuta i nastavlja se 1921. po okončanju I. talijanske aneksije. U međuratnom razdoblju se ističe djelovanje pjevačkog zbora i zborovođe Nikole Miroševića Ševeta te dramske sekcije, dok se aktivnost tamburaškog zbora ugasila. Zamjetan je utjecaj Hrvatske seljačke stranke, a poslije i komunistički orijentiranih članova. Godine 1940. društvo su uslijed političkih trzavica raspustile mjesne vlasti (po nalogu Sreskog načelstva Korčula), ali je ubrzo po žalbi iste godine formirano novo pod nazivom Hrvatsko pjevačko društvo „Hum“. Za vrijeme II. svjetskog rata društvo prekida s radom. Svršetkom rata rad društva se obnavlja pod starim nazivom Pjevačko-tamburaško društvo „Hum“. Uz nastavak djelovanja pjevačke i dramske sekcije, pedesetih godina se obnavlja (dječji) tamburaški zbor (voditelj Blago Oreb) te je formirana folklorna sekcija (voditeljica Sava Žuvela Slave) s izvedbom slavonskih i prigorskih kola. Od 1962. osnivaju se i klapski sastavi unutar društva. Oktet Vela Luka jedan je od prvih takvih sastava u Hrvatskoj (1970. mijenja ime u „Hum“). 1970-ih i 1980-ih godina pokrenule su se i klape Zaliv, Vela Luka, Ošjak, Greben i dr. Najveće uspjehe doživljava klapa „Ošjak“. Bila je apsolutni pobjednik Festivala dalmatinskih klapa Omiš 1981. i 1983. Pobijedila je i 1994., a 1997. dobila nagradu Porin. Najviše pozornosti u društvu se posvećuje djelovanju zborske sekcije, koja je svoj vrhunac doživjela 1970. na Festivalu pjevačkih zborova Hrvatske u Petrinji pod dirigentom Pericom Miroševićem. No, društvo se dugi niz godina mučilo s radom pjevačkog zbora i angažmanom zborovođe. U radu dramske sekcije se izdvajaju Petar i Sava Žuvela Slave, Tonka Zec i Ivo Cetinić. Pod Cetinićem je ostvaren najveći uspjeh sekcije 1977. kad se s njegovom komedijom „Ko išće i najde“ osvojilo drugo mjesto na republičkoj smotri te se predstavljala Hrvatska na „Večerima bratstva i jedinstva“. Od kraja 1970-ih u sklopu društva počinje ponovno djelovati folklorna sekcija. Ovog puta pod imenom „Mafrina“, najomiljenijem starom luškom plesu, i voditeljicom Marijom Šebetić koja je oživila stare luške plesove. Nakon preimenovanja u Kulturno-umjetničko društvo „Hum“ (1972.), ono djeluje do 1990-ih godina kada se gasi zbog pada interesa za zborskim amaterskim pjevačkim radom. Posljednja godišnja skupština društva održana je 1994. Pokušalo se obnoviti rad pjevačkog zbora s mladim uzrastima, no neuspješno. Folklorna i dramska sekcija nastavile su djelovati pod imenom „Huma“, no u stvarnosti samostalno jer izabrana upravna tijela društva nisu funkcionirala. Folklorna sekcija je formirala zasebno društvo 2001. (Folklorno društvo „Kumpanija“), dok je dramska sekcija odbacila ime KUD-a Hum 2002. (a formirala udrugu Velolučki pučki teatar 2007.).
Sjedišta:	Vela Luka (o. Korčula)
Djelatnost:	Umjetničko djelovanje (pjevačko - zborsko i klapsko, tamburaško, dramsko, folklorno...). Od 1909. do devedesetih godina 20. st. "Hum" je stožerno amatersko kulturno društvo Velolučana.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Radom društva upravljao je Upravni odbor. Čine ga predsjednik, potpredsjednik, tajnik, blagajnik, arhivar, zborovođa i pročelnici ostalih sekcija, i drugi odbornici. Predsjednik društva zastupa društvo, sazivlje i ravna sjednicama Upravnog odbora. Godine 1983. Upravni odbor nominalno mijenja naziv u Predsjedništvo i dobija nešto šira ovlaštenja upravljanja (u pogledu raspolaganja s novcima). No, i dalje se koristio naziv Uprava ili Upravni odbor, koji se počeo isključivo koristiti u drugoj polovici 1980-ih. Članove Upravnog odbora je birala (Glavna) Skupština svih članova društva, koja je i vrhovni organ društva, a može biti redovna ili izvanredna. Zborovođu je birala skupština, a podučavao je i rukovodio pjevanjem i sviranjem. Blagajnik je vodio knjige blagajne, prikupljao i izdavao novac, dok je arhivar vodio brigu o notnoj arhivi i uopće društvenoj imovini. U austrougarskom i međuratnom razdoblju djeluju Časni sud (ili Sud časti) za rješavanje sporova među članovima i revizori za pregled završnih računa. Nadzorni odbor je djelovao u razdoblju 1933.-1940., a bio je zadužen za redovni nadzor nad djelovanjem društva i Upravnog odbora, žalbe pojedinih članova, odnosno nadomješta djelovanje Časnog suda i revizora iz prijašnjeg razdoblja. Poslije 1940. ukida se Nadzorni odbor. Vraća se djelovanje Časnog suda i revizora. Institut Nadzornog odbora vraća se ponovno Pravilnikom iz 1972., a 1983. mijenja naziv u Odbor samoupravne kontrole. Iako su postojale i prije, djelovanje pojedinih sekcija reguliraju tek Pravila iz 1972. U sklopu društva djelovale su Diletantska, Prosvjetno-kulturna, zborska, tamburaška, folklorna, Sekcija za maškarade i animacije te pojedine klape, a predvodili su ih zasebni pročelnici. U pojedinim razdobljima formirali su se i pojedini odbori, kao Odbor za procjenjivanje rada i predavanja (austrougarsko razdoblje) i Diletantski odbor (1939.).