ARHiNET - Feudalna uprava Svetvinčenat

Povijest:	Savičenta, odnosno opatija benediktinaca iz Ravenne, prvi se put spominje u dokumentu Otona II. 983. godine kao posjed (feud) porečkog biskupa. Godine 1211. feud dobiva pulska obitelj Castropola. Nakon obitelji Castropola, feud je bio u vlasništvu obitelji Morosini, Krotendorf, te ponovno porečkog biskupa. Od 1613. godine vlasnik svetvinčentskog kaštela i okolnog područja bila je obitelj Grimani di Luca iz Venecije. Autonomnu vlast nad feudom Grimanijevi imaju sve do pada Venecije (1797). U prvoj polovini 19. stoljeća bivša feudalna uprava postupno se inkorporira u francuski/austrijski upravni i pravosudni sustav, a Grimanijevi zadržavaju funkciju nominalnih vladara. Sredinom 19. stoljeća, u vrijeme ukinuća feudalnih odnosa, obitelj prodaje Kaštel porečkom biskupu. U vrijeme prodaje (oko 1840.) u Kaštelu se više nije živjelo, a područje bivšeg feuda u cijelosti je inkorporirano u upravni i pravosudni sustav Austrijske Monarhije.
Sjedišta:	Svetivinčenat (Drugi naziv: Savičenta.)
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Premda je Feudalna uprava Svetvinčenat postojala kao autonomna upravna cjelina od 13. stoljeća do početka 19. stoljeća, te je tijekom cijelog navedenog razdoblja zadržala teritorijalnu cjelovitost, na njezin pravni status odrazile su se upravne i pravosudne promjene iz vremena Prve austrijske (1797-1806), Francuske (1806-1814) i Druge austrijske uprave (1814-1918). U mletačkome razdoblju posjed obitelji Grimani ima status feuda (gospoštije) s apsolutnom upravnom i sudbenom samostalnošću. Stanovnici Svetvinčenta bili su podanici obitelji Grimani, a ne Mletačke republike, koja je poštivala povlastice feudalne obitelji i njezinih podanika. Život zajednice pravno je reguliran statutom (Statut Svengali). U vrijeme Prve austrijske uprave, koja nije bitno zadrla u institucije gospoštija niti u sustav feudalne sudbenosti, Feudalna uprava Svetvinčenat ostaje samostalna upravna jedinica, ali je putem pokrajinske vlade u Kopru podređena austrijskim vlastima. Iako Feudalno sudište funkcionira kao u mletačkom radoblju, sudbene odluke kapetana gube apsolutni pravorijek, a sud u Kopru postaje nadležan za drugostupanjske postupke. Uspostavom francuskih vlasti, koje ukidaju institucije gospoštijskih uprava (1806) te njihovo područje integriraju u državnu upravnu i pravosudnu strukturu, područje ukinute feudalne uprave dobiva status općine u sastavu rovinjskog kantona. Općinske izvršne funkcije kapetana preuzima delegat (povjerenik) francuske vlasti, a sve funkcije koje je do tada obavljalo feudalno sudište u Svetvinčentu prenose se u prvostupanjsku nadležnost Pomirbenog suca (Giudice di Pace) u Svetvinčentu te drugostupanjsku nadležnost suda u Kopru (Corte di Giustizia Civile e Criminale). Reuspostavom austrijskih vlasti se na području Istre obnavlja sustav gospoštija i privilegiranog sudstva. Ipak, premda područje Svetvinčenta ponovno nominalno dobiva status i naziv feudalne uprave, u odnosu na razdoblje Prve austrijske vladavine upravna samostalnost dodatno je ograničena. Na čelu Feudalne uprave Svetvinčenat ponovno je je kapetan, ali se sada radi o tradicijski uvjetovanoj titulaciji funkcije čije ovlasti najvećim dijelom odgovaraju ovlastima načelnika općine, odgovornog kotarskoj političkoj upravi, najvjerojatnije u Rovinju. Prvostupanjska pravosudna nadležnost u građanskim postupcima i dalje je zadržana, ali je uređena jednako kao i u kotarima te je razdijeljena između Građanskog sudišta u Svetvinčentu (Giudicatura civile del Feudo di San Vincenti), s funkcijama i ovlastima sličnim onima u uredima civilnog sudstva pri kotarskim komesarijatima, i Okružnog suda u Rovinju, nadležnog za kaznene postupke i građanske postupke protiv plemstva i pripadnika Crkve.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Na čelu Feudalne uprave Svetvinčenat u mletačkome razdoblju bio je kapetan. Budući da su pri kapetanu u funkciji namjesnika obitelji Grimani koncentrirane sve izvršne ovlasti, on je donosio presude u građanskim i kaznenim parnicama pri Feudalnom sudištu, te u upravnim poslovima predsjedao Vijećem. Vijeće Feudalne uprave odlučivalo je o upravnim pitanjima uz svakodnevni život (izvorima na pojedine dužnosti poput orguljaša župne crkve, kovača i sl., cijenama namirnica, i dr.), a uz kapetana sastojalo se od 42 člana - stanovnika Savičente i predstavnika pojedinih seoskih zajednica. U sudbenim, upravnim i fiskalnim poslovima operativne funkcije bile su uglavnom objedinjene pri kancelaru, koji je uz kancelarijske poslove obavljao i funkciju javnog bilježnika.