ARHiNET - Kotarska komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju Korčula

Napomena o osnivanju:	Kotarska komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju Korčula započela je djelovati 1946. u sklopu Kotarskog narodnog odbora Korčula prema Zakonu o agrarnoj reformi i kolonizaciji (Službeni list br. 64/45, kolovoz 1945.) i Zakonu o provođenju agrarne reforme i kolonizacije (Narodne novine br. 80/45). Kasnije su donesene izmjene Zakonom od 24.11.1945. i noveliranim zakonom od 13.12.1947.
Povijest:	Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji je trebao razriješiti razne specijalne oblike vlasničkih odnosa. Naime, koloni, liveli i kmetovi obrađivali su zemlju i preuzimali različite, mahom napoličarske, obaveze prema vlasnicima zemlje. Često su ti odnosi bili dugoročno i nasljedno ugovoreni. Iako ih je zakonodavac nazvao agrarnim feudalnog karaktera, na Korčuli (kao i uopće u Dalmaciji) se radilo o kolonatskim odnosima. Već je 1930./1931. u okviru Kraljevine Jugoslavije započela njihova likvidacija. No, znatan dio agrarnih prijava iz 1939. (u drugom agrarnom valu), vezan uz kolonatske odnose do 1900., zbog skorog početka rata nije riješen. Uz rješavanje tih predratnih prijava, podnesene su i nove za agrarne odnose nastale poslije 1900. Smatralo se da do 19.10.1930. postoji tzv. odnos feudalnog karaktera, a za agrarne odnose nastale poslije obrađivači su morali dokazivati trajnost odnosa (davanje zemlje u najam iz godine u godinu) ili dokazivati privođenje neobrađene zemlje poljoprivrednoj kulturi. I takve je odnose zakon uzimao u obzir. Iako se radilo još o predratnom procesu, agrarna reforma se uklopila u postojeće društvene i gospodarske promjene novog socijalističkog sustava. Poslijeratni proces se utoliko razlikovao što postojeći vlasnici nisu bili obeštećeni niti su im dotadašnji obrađivači bili dužni isplatiti neplaćene dohotke. Kotarska komisija djelovala je do kraja rujna 1948. kada je likvidirana po uputstvima Ministarstva poljoprivrede NRH. No, i poslije su se u sklopu Narodnog odbora kotara i drugostepenih instanci riješavali repovi i žalbeni procesi. Općenito se smatra da ovaj proces nije obavljen precizno kao što je to sprovodila predratna kotarska sudska vlast tridesetih godina. Dio odluka se nije ni mogao sprovesti u zemljišniku zbog preopćenitih i opisnih stavki u odlukama (čestice zemlje su ponegdje navedene u općim dijelovima ili tek opisane).
Sjedišta:	Korčula
Djelatnost:	Kotarska komisija je postupala po spomenutom Zakonu o agrarnoj reformi i kolonizaciji, tj. bila je nositelj aktivnosti proizašle iz Zakona. Komisija je najprije rješavala predmete veleposjedničkih posjeda te izdala 70 odluka o utrđivanju agrarnih objekata. Višak zemljišnog posjeda veleposjednika te konfisciranu imovinu narodnih neprijatelja Komisija je privela zemljišnom fondu. Ta je zemlja dodijeljena siromašnim agrarnim interesentima i na upravljanje pojedinim mjesnim narodnim odborima i poljoprivrednim poduzećima. U prvoj fazi djelovanja Komisije, narod se upoznavao s novim zakonom, a u drugoj fazi su se zaprimale podnesene agrarne prijave preko mjesnih narodnih odbora. Za kotar Korčulu (zajedno s nekadašnjim kotarem Pelješac) zaprimljeni su zahtjevi za ukupno 254 ha oranica, 362 ha vrtova i voćnjaka, 381 ha vinograda, 54 ha livada, 442 ha pašnjaka te najviše 918 ha šuma. Ukupno 2411 ha. Za područje otoka Korčule i Lastova zaprimljeno je oko 3800 prijava. Zajedno s prijavama kasnije pripojene Komisije sa sjedištem u Janjini broj prijava se penje na 6401. U odnosu na ostale dalmatinske kotareve bila je to razmjerno velika prijavljena površina (4. kotar po prijavljenim količinama) s obzirom na površinu kotara i broj stanovnika. Koncem travnja 1947. slijedila je treća faza rasprava. U konačnoj 4. fazi sređivali su se zemljišnoknjižni poslovi. Na kraju procesa, prijaviteljima su dodijeljena 1923 ha ili 79,8% prijavljenih površina. Obrađivači zemlje postali su njezini vlasnici. Promjene u vlasništvu imale su po Zakonu retroaktivno djelovanje. Obrađivači su se smatrali isključivo oni koji su glavnim zanimanjem bili zemljoradnici. U suprotnom zemlja se oduzimala u korist zemljišnog fonda agrarne reforme i bila namijenjena mjesnim agrarnim interesentima. U tom postupku koristio se i kriterij socijalne osjetljivosti. Zemlja se dodijeljivala cijeloj obitelji, a ne pojedincima.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Kotarska komisija je bila privremeno povjerenstvo Kotarskog narodnog odbora Korčula i prvostepena vlast za provođenje agrarne reforme i kolonizacije u kotaru Korčula. Do kraja 1947. radilo se o području otoka Korčule i otoka Lastova, a poslije ukidanja kotara Pelješac nadležnost je proširena na područje mjesnih narodnih odbora Orebić, Viganj, Lovište, Trpanj, Kuna, Potomje, Janjina i Tomislavovac.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Na čelu Komisije nalazio se predsjednik. To je u Korčuli bio Nikola Pecotić. Pri Komisiji su djelovali agrarni referenti. Po ukidanju kotara Pelješac i spajanju dviju komisija, objedinjen je i organizacijski ustroj.