ARHiNET - Javni bilježnik Milenko Franasović

Povijest:	Milenko Franasović rođen je u uglednoj pelješkoj obitelji profesora matematike i tajnika Pelješkog pomorskog društva Antuna Marina Franasovića i Frane Fisković, u Orebiću 16.1.1886. Punim imenom Milenko Petar Ante. Završio je Pravni fakultet u Pragu 1910. Doktorirao je u Ljubljani 1924. u dobi od 38 godina. Pripravnički staž obavlja kod dubrovačkog notara Luka Bona, i to u razdoblju od 15.12.1909. do 19.3.1911., te u drugom navratu od 16.10.1913. do 23.2.1914. Pripravnik je bio i kod notara Hektora Meichsnera u Orebiću od 9.6. do 15.10.1913., kao i kod notara Frana Karmelića u Orebiću od 10.2. do 14.9.1923. Dana 9.2.1914. dekretom Okružnog suda u Dubrovniku imenovan je zamjenikom c.k. notara Frana Karmelića. U to vrijeme još je bio u pripravničkoj službi kod dubrovačkog notara Bona. Zakletvu je položio 23.2.1914. Službu zamjenika obavlja i u prvim godinama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Novim dekretom istog suda 16.6.1920. nanovo je imenovan Karmelićevim zamjenikom. Kao zamjenik djelovao je sve do 1923. Samostalnim notarom proglašen je 26.5.1923. Zakletvu je položio 20.9.1923., nakon čega je počeo zavoditi protokol od početka. Radio je po zakonu iz 1931. sve do 28.4.1937. kada je ponovno imenovan notarom u Orebiću po novom zakonu. Zakletvu je ponovno položio 27.10.1937. Bio je član Javnobilježničke komore Split. Nije poznato do kada je djelovao njegov javnobilježnički ured. Bio je ugledna i poštovana ličnost na Pelješcu i Korčuli. Intenzivno je sudjelovao u kulturnom i društvenom životu Orebića te ga predvodio (Društvo za poljepšanje). Umro je u rodnom Orebiću 26.12.1967. Poslije 1913. i Adama Srzentića u gradu Korčuli ne djeluje javnobilježnički ured. Ured je počeo djelovati u Orebiću i to najprije Hektor Meichsner, a od 1914. Miljenko Franasović kao Karmelićev zamjenik. Iako je prema uredbi u novoj državi Kraljevini SHS sjedište notara za sudske kotare Korčula, Blato i Orebić trebalo biti u Korčuli, to se nije dogodilo, već je ured djelovao u Orebiću. Uredbom od 13.5.1931. izmijenjena je ranija uredba te je utvrđeno da javni bilježnik za sudske kotare Korčula. Blato i Orebić ima sjedište u Orebiću.
Sjedišta:	Orebić
Djelatnost:	Javnobilježnička.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Franasović je kao zamjenik javnog bilježnika u Orebiću radio najprije po Zakonu o bilježništvu, donesenom 1871. za čitavi austrijski dio Austro-Ugarske Monarhije. Prema tom aktu, javni bilježnici su bili ovlašteni sastavljati i otpravljati javne isprave u okviru pravnih poslova, primati na čuvanje isprave i voditi brigu o njima, kao i novac i vrijednosne papire radi predaje drugima, izdavati potvrde i djelovati kao sudski povjerenici. Kao sudski povjerenici provodili su ostavinske postupke, obavljali sudbene procjene i dražbe, te određene pravne radnje u stečajnim postupcima. Javni bilježnici bile su osobe od javnog povjerenja koje samostalno i neovisno obavljaju povjerenu službu. Ovaj austrijski zakon iz 1871. vrijedio je sve do 1930. kada je izglasan Zakon o javnim bilježnicima Kraljevine Jugoslavije. Na snazi je bio sve do 1941. No, u opisu nadležnosti bio je gotovo u riječ istovjetan. Od samog početka nadležnost ovog ureda obuhvaćala je sudbene kotare Korčula, Blato i Orebić (s obzirom da u Korčuli u to vrijeme ne djeluje notar). I u praksi je Franasović djelovao i na poluotoku Pelješcu (političke općine Orebić, Trpanj, Kuna i Janjina) i na Korčuli (političke općine Korčula, Blato i Vela Luka).
Unutarnji ustroj / genealogija:	Nije poznato da je uz Franasovića u javnobilježničkom uredu djelovao i bilježnik-pripravnik.