ARHiNET - Kraljevska velika realna gimnazija u Rakovcu

Povijest:	Carskom naredbom od 19. rujna 1849. izdana je «Osnovi organizacije gimnazija i realka u cesarevini austrijskoj», kojom se ministarstvu nastave ovlašćuje da kod uprave gimnazija i realka postupa po načelima sadržanim u rečenoj osnovi. U Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji postoje tada sljedeća zemaljska učilišta: gimnazije i realne gimnazije, a među realne gimnazije spada i Kraljevska velika realna gimnazija u Rakovcu - Karlovcu. Prije postojanja ove gimnazije postojale su: Kraljevska velika gimnazija karlovačka i Kraljevska velika realka rakovačka. Kraljevska zemaljska vlada, odjel za bogoštovlje i nastavu, odredila je naredbom od 15. veljače 1884. broj 1028, da se dozvoljeno previšnjim rješenjem od 1. kolovoza 1882. njihovo spajanje u jedan zavod početkom II. poljeća školske godine 1893./94. provede, te su rečeni zavodi kao takvi dana 1. ožujka 1884. dokinuti, a na njihovo mjesto stupila je Kraljevska velika realna gimnazija u Rakovcu. Na temelju naredbe Kraljevske zamaljske vlade, odjela za unutrašnje poslove, od 30. listopada 1902. broj 85917 kojom su upravne općine Banija i Švarča pripojene gradu Karlovcu, određeno je naredbom Kraljevske zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, od 20. siječnja 1903. broj 648 sjedište rečenoj gimnaziji u Karlovcu. Pod nazivom Kraljevska velika realna gimnazija u Rakovcu gimnazija djeluje sve do 1903., a od 1903. mjenja naziv u Kraljevska velika realna gimnazija u Karlovcu i kao takva djeluje sve do 1924/25. Godine 1924/25. gimnazija mjenja naziv u Državna realna gimnazija u Karlovcu i kao takva nastavlja djelovati sve do 1938/39. Godine 1938/39. ova se gimnazija dijeli na Državnu mušku realnu gimnaziju-Karlovac (I. mušku gimnaziju), i Državnu žensku realnu gimnaziju-Karlovac (II. žensku gimnaziju), koje se 1952. godine ponovno spajaju u mješovitu gimnaziju, koja uz promjene naziva djeluje u Karlovcu sve do danas.
Sjedišta:	Karlovac (1882 - 1939)
Djelatnost:	Gimnazija je djelovala po načelima «Osnove za organizaciju austrijkih gimnazija i realki» koja je izdana 16. rujna 1849. godine za vladavine Franje Josipa I., a godine 1850. propisana je i za hrvatske škole. Bitnost ove osnove je da ona određuje realci zadatak, da daje budućim obrtnicima predznanje, a ujedno da priprema svoju mladež za tehničke nauke.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Realka se dijeli na nižu i višu; niža ima dva, tri i četiri razreda, a viša četiri razreda. U to je vrijeme, kao što se i vidi, gimnazija trajala osam godina. Neposredna uprava gimnazije povjerena je ravnatelju, koji je također dužan predavati, zastupati školu prema van i obavljati uredovno dopisivanje. On je, pak odgovoran Kraljevsko hrvatsko-slavonskoj-dalmantinskoj zemaljskoj vladi, odjelu za bogoštovlje i nastavu, a cjelokupan nadzor nad srednjim školama obavljalo je Carsko kraljevsko ministarstvo bogoštovlja i nastave u Beču.