ARHiNET - Ritig, Svetozar

Povijest:

Brod na Savi, 6. IV. 1873. – Zagreb, 21. VII. 1961. Svećenik i povjesničar. Srednju školu polazio u Travniku, teologiju studirao u Sarajevu i Đakovu, a doktorirao (1902) u Beču. Od 1902. do 1911. godine predavao crkvenu povijest na Bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Uređivao "Katolički list" od 1912 do 1913. Prešavši u Zagreb neko je vrijeme bio privatni docent na Bogoslovnom fakultetu. Od 1915. do 1917. župnik župe Sv. Blaža, a od 1917. do 1941. župe Sv. Marka. U političkom životu sudjelovao kao pristaša Strossmayerove politike. Godine 1908. izabran za zastupnika u Hrvatski sabor (na liniji politike Mile Starčevića), 1918. postao član Narodnog vijeće SHS-a, a 1919-1920. Privremenog narodnog predstavništva u Beogradu. Godinama biran za člana gradskog zastupništva na listi Hrvatske zajednice odnosno Federalističke stranke. God. 1943. pristupio antifašističkom pokretu, te je izabran za člana ZAVNOH-a i imenovan predsjednikom Komisije za vjerske poslove. Svoje tadašnje stavove izložio u brošuri "Svećenstvo u narodnooslobodilačkoj borbi". Poslije rata zastupnik Ustavotvorne skupštine i Savezne skupštine, te Sabora NR Hrvatske. Od 1946. do 1954. ministar bez portfelja u vladi NRH. Njegovom je inicijativom u Zagrebu osnovana Staroslavenska akademija (kao nastavak ugasle krčke), koja je 1952. pretvorena u Staroslavenski institut (danas nosi njegovo ime). U mladosti pisao crtice, novele i pjesme prikazujući pučki život u Slavoniji. Objavljivao u "Vijencu" i "Hrvatskoj prosvjeti". Glavni znanstveni interes bila mu je crkvena povijest, osobito povijest slavenskog bogoslužja. Najpoznatiji radovi: "Povijest i pravo slovenštine u crkvenom bogoslužju sa osobitim obzirom na Hrvatsku", "Glagoljica u našim krajevima od XIII-XV vijeka" (Bogoslovska smotra, 1923) te hagiografska rasprava "Martyrologij srijemsko-panonske metropolije" (Bogoslovska smotra, 1911-1912).

Sjedišta:

Đakovo ; Zagreb