ARHiNET - Narodni odbor kotara Koprivnica

Napomena o osnivanju:	NOK Koprivnica osnovan je 1945. u skladu sa Zakonom o promjeni naziva Narodnooslobodilačkih odbora (NN 3/45).
Povijest:	Tijekom II. svjetskog rata na području bivše Jugoslavije ukidani su stari organi lokalne vlasti, a umjesto njih su u lokalnim zajednicama - selima, općinama, kotarima i okruzima - stvarani novi oblici narodne vlasti, tzv. narodni odbori. Iako u početku formirani kao oblik socijalne i političke podrške Narodonooslobodilačkoj vojsci, narodni odbori su u vrlo kratko vrijeme prerasli svoju dotadašnju funkciju i počeli poprimati obilježja lokalnih organa vlasti. Prvi organi narodne vlasti stvaraju se u srpnju 1941. Iste godine donesena je odluka da se ovi organi označe jedinstvenim nazivom narodnooslobodilačkih odbora. Nakon završetka rata mijenja se naziv narodnooslobodilačkih odbora u narodne odbore (NN 3/45). U skaldu s navedenim zakonom 1945. Kotarski narodnooslobodilački odbor Koprivnica preimenovan je u Kotarski narodni odbor Koprivnica, a 1949. u Narodni odbor kotara Koprivnica. Narodni odbor kotara je političko-teritorijalna organizacija samoupravljanja radnog naroda i društveno-ekonomska zajednica općina i stanovnika na svom području. U sastavu NOK-a Koprivnica do 1952. bili su sljedeći Mjesni narodni odbori: Drnje, Đelekovec, Glogovac, Gola, Gotalovo, Hlebine, Hudovljani, Imbriovec, Jagnjedovac, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Kunovec, Legrad, Mala Mučna, Novigrad, Peteranec, Plavšinac, Rijeka, Sigetec, Sokolovac, Velika Mučna, Veliki Poganac i Ždala. U sastavu NOK-a Koprivnica nalazi se i Koprivnica kao Narodni odbor grada od 1945. do 1946. i kao Mjesni narodni odbor od 1946. do 1948. U skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o administrativno-teritorijalnoj podjeli NRH (NN 42/48) Koprivnica dobiva status grada izvan sastava kotara. Godine 1952. u skladu sa Zakonom o podjeli NRH na kotare, gradove i općine (NN 16/52) ukidaju se mjesni narodni odbori, a osnivaju narodni odbori općina. Na području kotara Koprivnica od tada se nalaze seljedeći Narodni odbori općina: Drnje, Đelekovec, Gola, Hlebine, Koprivnica, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Mučna Reka, Novigrad, Peteranec, Sokolovac, Veliki Poganac i Ždala. Godine 1955. u skaldu sa Zakonom o području kotara i općina u NRH (NN 36/55) ukidaju se narodni odbori općina: Hlebine, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Mučna Reka, Peteranec, Veliki Poganac i Ždala. Istim zakonom području kotara Koprivnica pripajaju se NOO-i: Đurđevac, Ferdinandovac, Kloštar Podravski, Virje i Rasinja. Godine 1957. ukida se općina Rasinja. U veljači 1962. ukidaju se općina Gola, Novigrad Podravski i Sokolovac (NN 7/62), da bi 1. studenog 1962. u skladu sa Zakonom o područjima općina i kotara u NRH (NN 39/62) bio ukinut i kotar Koprivnica.
Sjedišta:	Koprivnica (1945 - 1962)
Djelatnost:	Zakonom iz 1946. godine regulirana je nadležnost kotarskih narodnih odbora. Pored obavljanja temeljnih zadataka, NOK je osobito nadležan za plansko rukovođenje poljoprivredom u kotaru, za pružanje pomoći MNO-ima u izvršavanju njihovih komunalnih poslova, za podizanje i razvijanje zadrugarstva, lokalne industrije, zanatstva i trgovine, za ostvarivanje mjera socijalnog staranja, za učvršćivanje demokratskog poretka i čuvanje prava građana, te za osiguranje i kontrolu pravilne primjene zakona, propisa i politike viših organa državne vlasti. U tom cilju kotarski narodni odbor vrši ove poslove: a) u oblasti plana: 1) donošenje i ostvarivanje kotarskog privrednog plana; 2) davanje sugestija i odobravanje privrednih planova mjesnih narodnih odbora; 3) razmatranje planova ustanova i poduzeća na svom području; 4) vođenje statistike u kotaru; b) u oblasti poljoprivrede: 1) podsticanje i kontrola svih poljoprivrednih radova i akcija; 2) upravljanje kotarskim poljoprivrednim stanicama, mašinskim stanicama, rasadnicima, stočnim bolnicama i ambulantama, stočnim stanicama i sjemenskim slagalištima, kotarskim silosima itd.; 3) pomoć pri osnivanju zadruga i nadzor nad njima; 4) nadzor nad zemljišnim zajednicama i sl.; 5) rukovođenje lokalnom veterinarskom i agronomskom službom u kotaru; 6) učešće u izvođenju agrarne reforme i kolonizacije; nadzor nad pravilnim ostvarivanjem agrarne reforme i kolonizacije; 7) nadzor nad eksploatacijom šuma prema rješenjima viših državnih organa; čuvanje šuma i suzbijanje šumske štete; 8) kontrola lova i ribolova; c) u oblasti trgovine, industrije i obrta: 1) skrb i nadzor nad mjesnom industrijom u kotaru; 2) upravljanje općenarodnom imovinom kotarskog značaja; 3) skrb o razvoju obrta, nadzor na privatnim i zadružnim obrtnim radnjama; skrb o razvoju kućne industrije; 4) organizacija unutrašnjeg tržišta u kotaru; skrb o pravilnom snabdijevanju stanovništva u kotaru; donošenje plana za raspodjelu životnih namirnica u kotaru i kontrola njegovog izvršenja; 6) kontrola rada privatnih i zadružnih poduzeća; određivanje radnog vremena u trgovačkim, ugostiteljskim i obrtnim radnjama; d) u oblasti radnih odnosa: 1) raspored radne snage za javne radove; 2) vođenje evidencije svih radnika, namještenika i učenika u privredi na teritoriju kotara; 3) opća kontrola ustanova socijalnog osiguranja kotarskog značaja; e) u oblasti izgradnje sela i manjih gradova: 1) izgradnja stambenih zgrada u mjestima i javnih zgrada kotarskog značaja; 2) kontrola nad upravljanjem državnim stambenim zgradama; 3) izdavanje dozvola za gradnju manjih stambenih i pomoćnih građevina; kontrola građevinske djelatnosti i kažnjavanje građevinskih istupa; 4) melioracije i komasacije zemljišta ukoliko ne prelaze opseg kotara; 5) održavanje i izgradnja puteva kotarskog značaja, pomaganje u izgradnji i nadzoru puteva općeg značaja; 6) odobravanje planova za regulaciju i izgradnju sela, ukoliko to nije dano u nadležnost viših državnih organa; 7) skrb o uvođenju osvjetljenja, uređenju kanala, snabdijevanju vodom u svim mjestima kotara koje to ne mogu učiniti vlastitim snagama; f) u oblasti financija: 1) donošenje kotarskog budžeta; 2) raspolaganje temeljnim i obrtnim sredstvima privrede kotarskog značaja na temelju odobrenog financijskog plana; rukovođenje financijskim poslovima svojih poduzea i ustanova; 3) kontroliranje financijskog poslovanja mjesnih narodnih odbora i izvršenja mjesnog budžeta; 4) razrez i naplata neposrednih i posrednih poreza, ukoliko to nije dano u nadležnost drugim narodnim odborima; 5) određivanje i ubiranje kotarskih daća u okviru zakona i po odobrenju nadležnih viših državnih organa; 6) zaključivanje zajmova uz odobrenje vlade narodne republike; 7) osnivanje i upravljanje kotarskim štedionicama; g) u oblasti kulture i prosvjete: 1) osnivanje, nadzor i materijalno staranje za osnovne škole, niže poljoprivredne i druge stručne škole i tečajeve, škole za učenike u privredi, kotarske narodne knjižnice, kotarska narodna sveučilišta; 2) nadzor nad tečajevima za opće i stručno obrazovanje radnika, seljaka i namještenika; 3) upravljanje kulturno-prosvjetnim ustanovama kotarskog značaja; 4) nadzor nad radom mjesnih kulturno-prosvjetnih ustanova; h) u oblasti narodnog zdravlja i socijalnog staranja: 1) rukovođenje radom i akcijama za čuvanje i podizanje narodnog zdravlja u kotaru; 2) upravljanje kotarskim bolnicama, ambulantama i zdravstvenim stanicama; 3) poduzimanje mjera za suzbijanje epidemija ukoliko ne prelaze opseg kotara; 4) kontrola rada privatnih liječnika, veterinara i ljekarna; 5) opća sanitetska kontrola u kotaru; 6) organiziranje zdravstvene zaštite majka i djece; 7) skrb o maloljetnim, oboljelim i nemoćnim; 8) upravljanje kotarskim ustanovama za socijalnu zaštitu; nadzor nad privatnim i društvenim ustanovama socijalne zaštite u kotaru; 9) skrb o invalidima, ratnoj siročadi i ostalim žrtavama rata i fašističkog terora; 10) obavljanje svih poslova u sektoru socijalnog zbrinjavanja, koji nisu dani u nadležnost drugim organima; i) u ostalim oblastima: 1) propisivanje mjera za održavanje javnog reda na javnim mjestima, putevima, ulicama, trgovima i sajmištima; 2) kontrola evidencije građanskih stanja kod mjesnih narodnih odbora; 3) ukazivanje pomoći udruženjima radnog naroda; 4) vođenje administrativnog i administrativno-kaznenog postupka u prvom stepenu u svim predmtima koji u prvom stepenu nisu stavljeni izričito u nadležnost mjesnih narodnih odbora ili viših državnih organa; 5) izbor i razrješavanje sudaca i sudaca porotnika za kotarske sudove; 6) skrb o pravilnom provođenju izbora u kotaru; 7) skrb o pravilnom sazivanju i izvođenju mjesnih zborova birača; 8) rješenja o službeničkim odnosima kotarskih službenika mjesnih narodnih odbora i njihovih ustanova, uz predhodnu suglasnost okružnog izvršnog odbora; disciplinski nadzor nad službenicima kotarskog narodnog odbora i njegovih ustanova.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Između 1945. i 1952. narodni odbor kotara obavlja poslove iz svoje nadležnosti neposredno na skupštini svojih odbornika ili preko svojih izvršnih i upravnih organa. Određene poslove narodni odbor kotara ne može prenijeti na izvršni odbor, nego ih obavlja u plenumu. To su između ostalog: izbor članova izvršnog odbora, donošenje budžeta i privrednog plana, zaključivanje zajmova, osnivanje ustanova i poduzeća, donošenje statuta, izbor disciplinskog suda za službenike, donošenje odluka, poništavanje nezakonitih odluka svog izvršnog odbora i određivanje mjesnih poreza. Izvršni odbor je izvršno i upravno tijelo narodnog odbora kotora u čijem se sastavu nalaze predsjednik i tajnik, te članovi koji su ujedno i povjerenici za pojedine grane uprave. Rad izvršnog odbora usmjeravaju predsjednik i tajnik. Od 1952. u skaldu s Općim zakonom o narodnim odborima (SL 22/52) Narodni odbor kotara čine kotarsko vijeće i vijeće proizvođača. Kotarsko vijeće je opće predstavničko tijelo svih građana kotara, dok je vijeće proizvođača predstavničko tijelo proizvođača zaposlenih u proizvodnji, prometu i trgovini na području kotara, koji su u vijeću predstavljeni razmjerno svom učešću u društvenom proizvodu kotara. Odbornici kotarskog i vijeća proizvođača na zajedničkoj sjednici biraju organe narodnog odbora i druge zakonom određene izbore. Kotarsko vijeće bira se na četiri godine, a vijeće proizvođača na dvije. Narodni odbor kotara može radi razmatranja određenih pitanja i pripremanja odluka osnivati stalne ili privremene komisije. Stalne komisje NOK-a Koprivnica su Mandatno-imunitetna komisija, Komisija za društveni plan i financije, Komisija za propise i organizaciona pitanja i Komisija za molbe i žalbe, a od 1955. Komisija za molbe i žalbe i Komisija za izbore i imenovanja. Narodni odbori kotara osnivaju i savjete kao kolegijalna tijela kojima se povjerava izvršenje zakona, propisa narodnog odbora i viših državnih organa, kao i vršenje upravnih poslova. Broj savjeta se tijekom vremena mijenjao. Godine 1952. izabrani su sljedeći savjeti: Savjet za privredu, Savjet za komunalne poslove, Savjet za prosvjetu i kulturu, Savjet za narodno zdravlje i socijalnu politiku i Savjet za unutrašnje poslove. Za neposrednu primjenu zakona i drugih propisa, stručnu obradu i pripremanje akata, provođenje zaključaka, obavljanje drugih upravnih i administrativno-tehničkih poslova NOK Koprivnica imao je upravne organe. Godine 1945. djelovali su sljedeći odjeli: upravni, prometni, gospodarski, zdravstveni, socijalni i financijski odjel, odjel obrta i industrije, trgovine i opskrbe, tehničkih radova, prosvjete i odjel šumarstva. Naredne godine na mjesto odjela uvedeni su odsjeci. Broj i sastav odsjeka mijenjao se tijekom vremena, ali odsjeci koji redovno djeluju su: odsjek za poljoprivredu, odsjek za prosvjetu, odsjek za trgovinu i opskrbu, odsjek za financije, odsjek za socijalno staranje i zdravstvo i odsjek za privredu. Iste godine počinje djelovati i Planska komisija. Nove promjene u unutarnjoj organizaciji zbile su se 1948. godine kada su uvedene sljedeće organizacione jedinice: sekretarijat, povjereništvo poljoprivrede i šumarstva, povjereništvo komunalnih poslova, povjereništvo rada, povjereništvo trgovine i opskrbe, povjereništvo prosvjete, povjereništvo narodnog zdravlja i socijalnog staranja, povjereništvo financija i povjereništvo lokalne industrije i zanatstva. Pored navedenih upravnih odjela djeluju i planska i kontrolna komisija. Godine 1952. ukidaju se povjereništva, a osnivaju se sljedeće organizacinoe jedinice: Tajništvo, Odjel za prosvjetu i kulturu, Odjel za socijalnu politiku i narodno zdravlje, Odjel za komunalne poslove, Odjel za privredu i Uprava prihoda. Godine 1956. na mjesto odjela uvedeni su sekretarijati: za unutrašnje poslove, za opću upravu, za financije, za privredu, za rad, za prosvjetu i kulturu, i za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu. Pored sekretarijata u sastavu NOK-a Koprivnica djeluju i upravne ustanove: Zavod za plan, Zavod za statistiku i Uredi za katarstar u Koprivnici, Đurđevcu i Virju. Posebne organe NOK-a Koprivnica čine: Javno pravobranilaštvo kotara, Kotarsko vijeće za prekršaje i sudac za prekršaje i Disciplinski sud. Godine 1959. sekretarijati su ponovo zamjenjeni odjelima. Administrativno poslovanje upravnih ograna usmjerava i usklađuje tajnik pod nadzorom predsjednika Narodnog odbora.