ARHiNET - Ustaška nadzorna služba

Povijest:	Ustaška nadzorna služba osnovana je na temelju Zakonske odredbe o UNS-i (NN 110 od 25.8.1941.), kojom su njezini zadaci, i Zakonskom odredbom o osnivanju ustaške nadzorne službe (NN 111 od 26.8.1941.), kojom je dobila svoj ustroj i jamstvo da će ju sve obrambene snage u državi, sve postrojbe i ustanove Hrvatskog ustaškog pokreta, podupirati u obavljanju njenih zadaća. U okviru "Glavnog ustaškog stana" osnovana je ustaška obavještajna služba i organizacija koncentracionih logora u Lici, Bosni i otoku Pagu, iz kojih je osnovana Ustaška nadzorna služba. Prestala je djelovati zakonskom odredbom od 21. siječnja 1943. godine, kada su prva tri ureda ušla u sastav Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost pri MUP-u, dok je IV. ured sigurnosne službe ušao u sastav Poglavnikovih tjelesnih zdrugova, nastavivši tako svoju raniju djelatnost (NN 17, 22.1.1943.). Prema § 4. zakonske odredbe o ukidanju UNS-e od 21. siječnja 1943., broj X-151-D.V.1943., svi službenici UNS-e koji su vršili službu kod zapovjedništva UNS-e, zaštitnog redarstva i obavještajne službe stavljeni su na raspolaganje Glavnom ravnateljstvu za javni red i sigurnost kod MUP-a.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Sprječavanje i onemogućavanja svakog rada koji bi ugrožavao slobodu i samostalnost NDH, mir, spokojnost i sigurnost hrvatskog naroda i tekovine oslobodilačke borbe Hrvatskog ustaškog pokreta. U tom smislu UNS je imala zadaću kontrolirati narodni život, rad svih državnih i samoupravnih oblasti, rad svih ustanova javnog poretka, cjelokupni rad svih ustaških ustanova i dužnosnika, a sve u skladu s ustaškim načelima (NN, br.110, 25. 8. 1941.). Na čelu UNS-e bio je ustaški nadzorni zapovjednik, neposredno odgovoran Poglavniku, dok su pojedine grane UNS-e vodili upravitelji, također imenovani od Poglavnika, dok je sve ostale dužnosnike imenovao ustaški nadzorni zapovjednik. UNS je imala zadatak osnivati u pojedinim mjestima sabirne i radne logore. Sve osobe koje su se smatrale nepoćudnima, mogle su se uputiti na prisilni boravak u sabirne i radne logore. Odluku o upućivanju osobe na prisilni boravak u logore i vrijeme trajanja boravka, donosilo je ustaško redarstvo. Sve upravne i samoupravne oblasti, kao i ustanove ustaškog pokreta, bile su dužne ustaškom redarstvu preko župskog redarstva prijaviti nepoćudne osobe. Protiv odluke ustaškog redarstva o upućivanju na prisilni boravak u sabirne i radne logore nije bilo pravnog lijeka niti tužbe na upravni sud. Postupak koji je prethodio odluci o upućivanju u logor provodilo je ustaško redarstvo, neposredno ili posredno preko upravnih oblasti prve molbe (NN 188, 26.11.1941). Prostorna nadležnost UNS-e obuhvaćala je područje NDH.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Zakonskom odredbom o Ustaškoj nadzornoj službi, a kao dopuna odredbe od 16. kolovoza 1941., Službu su činili: ustaško redarstvo, ustaška obavještajna služba, ustaška obrana, ustaški osobni ured i ustašku sigurnosnu službu (NN 183, 20.11.1941). Prema zakonskoj odredbi od 16. kolovoza 1941. godine, UNS ima slijedeću strukturu: Zapovjedništvo, Glavno pobočništvo, Glavno nadzorništvo, Ured I. – Ustaško redarstvo, Ured II. – Ustaška obavještajna služba, Ured III. – Ustaška obrambena služba, Ured IV - Ustaški osobni ured, Ured V. – Ustaška sigurnosna služba (osnovana Zakonskom odredbom od 19. studenoga 1941.) Zakonskom odredbom od 13. ožujka 1942. godine ukinut je Ustaški osobni ured (Ured IV.) te je time Ustaška sigurnosna služba postala Ured IV. Zakonskom odredbom od 8. travnja 1942. godine osnovano je Glavno nadzorništvo. Promjena naziva sva četiri ureda uslijedila je zakonskom odredbom od 30. travnja 1942. godine, a uredi su bili: 1.Zaštitno redarstvo (Ured I.); 2.Obavještajna služba (Ured II.); 3.Obrambena služba (Ured III.); 4.Sigurnosna služba (Ured IV.). Ovako organizirana UNS-a djelovala je do početka 1943. godine kad dolazi do ukinuća ureda.