ARHiNET - Kotarski narodni odbor Sisak

Povijest:	Kotarski narodni odbor Sisak djelovao je od 1945. do 1955. Preteča mu je bio Kotarski narodnooslobodilački odbor Sisak koji je osnovan u toku II. svjetskog rata kao organ «narodne vlasti». KNO Sisak bio je najviši organ vlasti na svom području, koji je u okviru direktiva viših organa neposredno rukovodio privrednim, kulturnim i socijalnim životom na svom području, a njegov rad reguliran je Općim zakonima o narodnim odborima iz 1946, 1949, 1952. i 1955. godine. Najviši organ bila je Kotarska narodna skupština, njen izvršni organ Izvršni odbor, a za pojedine grane uprave osnivaju se odjeli i komisije. Reorganizacijom KNO-a Sisak 1949. on može djelovati neposredno (u plenumu) ili preko Izvršnog odbora, umjesto odjela osnivaju se povjereništva, pri kojima se osnivaju i savjeti građana, a djeluju i upravne komisije i komisije KNO-a. Od 1952. KNO čine Kotarsko vijeće i Vijeće proizvođača. Funkciju državne uprave vršio je preko savjeta, a administrativne poslove iz djelokruga savjeta vršili su odjeli. Osnivane su i stalne i povremene komisije (vijeća ili odborničke), te kotarske ustanove. KNO Sisak pripadao je od 1945. Okružnom NO-u Banije, a od 1947. kada su ukinuti okružni NO-i pa do 1951. pripadao je oblasti Zagreb. KNO-u Sisak za svoj rad bili su odgovorni MNO-i sa njegovog područja, do ukidanja MNO-a 1952. godine, a nakon toga NO-i manjih općina. Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli NRH iz 1947. kotar Sisak obuhvaćao je 32 MNO-a (Budaševo, Cerje, Desna Martinska Ves, Desno Željezno, Donji Vukojevac, Dužica, Erdedska Tišina, Farkašić, Galdovo, Greda, Gušće, Hrastelnica, Kaptolska Tišina, Kratečko, Lekenik, Letovanić, Luka Lijeva, Lijeva Martinska Ves, Lukavec, Mahovo, Mala Gorica, Mužilovčica, Odra, Pešćenica, Sela, Stara Drenčina, Strelečko, Svinjičko, Šišinec, Topolovac i Žažina. Zakonom o podjeli NRH na kotare, gradove, gradske općine i kotare iz 1952. (NN 16/52) kotar Sisak obuhvaća 9 općina sa 74 mjesta (naselja): Gušće (3 mjesta), Kratečko (6 mjesta), Lekenik (10 mjesta), Letovanić (10 mjesta), Martinska Ves (10 mjesta), Palanjek (9 mjesta), Sela (13 mjesta), Sisak (7 mjesta) i Topolovac (6 mjesta). Godine 1955. Zakonom o području kotara i općina u NRH (NN 36/55) uveden je komunalni sistem. Dotadašnji kotari Dvor, Glina, Petrinja i Kostajnica postaju općine u kotaru Sisak koji otada ima 14 općina.
Sjedišta:	Sisak
Djelatnost:	Kotarski narodni odbor Sisak je lokalni organ uprave za područje kotara Sisak. Prema naredbama viših organa uprave neposredno rukovodi privrednim, društvenim i kulturnim razvojem svoga područja. Nadređen je mjesnim narodnim odborima, a podređen okružnim i oblasnim NO-ima.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Kao vrhovni izvršni organ narodnog odbora pojavljuje se Izvršni odbor kojeg čine predsjednik, tajnik, predsjednici Planske i Kontrolne komisije te povjerenici povjereništava pojedinih resora. Izvršni odbor rukovodi i administracijom. Od 1952. godine Narodni odbor kotara Sisak djeluje kao dvodomni, čine ga Kotarsko vijeće i Vijeće proizvođača. Tada je ukinut Izvršni odbor, a umjesto povjereništava osnovani su savjeti građana i to: Savjet za privredu, Savjet za komunalne poslove, Savjet za prosvjetu i kulturu, Savjet za narodno zdravlje i socijalnu politiku, Savjet za unutrašnje poslove. Administracijom rukovodi Tajnik, a organizirana je kroz slijedeće odjele: Tajništvo (sa odsjecima za pravne, organizacijske i personalne poslove, kancelarijom, računovodstvom i ekonomatom, Statističkim i Katastarskim uredom); Odjel za prosvjetu i kulturu; Odjel za socijalnu politiku; Odjel za komunalne poslove; Odjel za privredu (s Građevinskom inspekcijom, Referadom za urbanističke regulacione poslove, Referadom za saobraćaj i putove); Odjel za privredu (s Ekonomsko-financijskim odsjekom, Trgovinskom inspekcijom, Referadom za poljoprivredu, Odsjekom za otkup i Privredno-upravnim odsjekom) te Uprava prihoda - Odjel za prihode (s Referadom za budžet, Odsjekom za prihode iz privrede i Odsjekom za prihode od stanovništva i ostale prihode, Financijskom kontrolom). Od 1955. slijedi nova reorganizacija po kojoj se upravni organi NO-a nazivaju sekretarijatima, a postoje za resore unutrašnjih poslova, opću upravu, za financije, za privredu, za komunalne poslove, za rad, za prosvjetu i kulturu, za narodno zdravlje i soc. politiku.