ARHiNET - Pomirbeni sud Zadar

Povijest:	Uredbom od 26. travnja 1806. godine Napoleon je za Generalnog providura Dalmacije imenovao Vicka Dandola. Dandolo je 26. studenoga 1806. godine izdao Naredbu o ustroju uprave i sudstva, koja se počela primjenjiva 1. siječnja 1807. godine. Njome je uređeno ustrojstvo i teritorijalna podjela Dalmacije. Pravilnikom o ustroju građanskog i kaznenog sudstva u pokrajini Dalmaciji od 27. listopada 1806. određen je sljedeći ustroj sudske vlasti: pomirbeni sudovi, prvostupanjski sudovi u Zadru i Splitu, Prizivni sud u Zadru te Revizijski sud u Milanu. Ustrojeni su i trgovački sudovi. Pomirbeni sud u Zadru djelovao je u kontinuitetu tijekom trajanja francuske uprave u Dalmaciji i Ilirskih pokrajina, te prvih šest godina druge austrijske uprave, tj. do 1. veljače 1820. kada dolazi do preustroja sudstva u Dalmaciji.
Sjedišta:	Zadar
Djelatnost:	Pomirbeni suci bili su nadležni u građanskim i kaznenim predmetima (u građanskim imovinsko-pravnim predmetima ako vrijednost spora nije prelazila 15 fiorina stranke nisu imale pravo priziva). U slučaju neuspjeha postupka pomirenja predmet se upućivao Prvostupanjskom sudu u Zadru. U nadležnosti pomirbenog suda bili su i svi prekršaji, za koje najstroža kazna nije prelazila 15 dana zatvora. Protiv presude Pomirbenog suda žalbe su se ulagale prizivnim sudovima. Nadležnosti pomirbenog suda mogao je preuzeti kraljevski odvjetnik. Naredbom o ustroju upravne i sudbene vlasti od 26. studenoga 1806., Dalmacija je u upravnom pogledu bila podijeljena na četiri okruga (Zadar, Šibenik, Split, Makarska), te na 17 kotara i 25 općina. Pomirbenih sudova bilo je 21: Zadar (s pripadajućom okolicom i otocima, Nin i Novigrad), Obrovac (sela Bukovice i Ravnih kotara), Krk, Cres, Mali Lošinj (s Velikim Lošinjem i otočićima), Rab, Pag, Skradin, Šibenik, Knin, Split (s Klisom i kneževinom Poljica), Trogir, Omiš, Makarska (s Vrgorcem), Opuzen (s područjem Neretve), Sinj, Imotski, Nerežišće, Hvar, Vis i Korčula. Teritorijalna nadležnost Pomirbenog suda u Zadru uključivala je grad Zadar, Arbanase, Crno, Ploče, Bokanjac, Bibinje, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Goricu, Pakoštane, Raštane, Turanj sa Sv. Petrom, Biograd, Biljane Donje s Veljanima, Diklo, Škabrnju, Galovac, Murvicu, Islam Grčki i Latinski, Kašić, Novigrad i Paljuv, Vinjerac, Posedarje, Pridragu, Rupalj, Slivnicu i Smilčić, zatim otoke Pašman, Ugljan, Iž Veli i Mali, Dugi otok, Molat, Olib i Silbu. Godine 1811. godine ta se nadležnost proširuje na područje Nina (sud u Ninu prestaje djelovati), a smanjuje za otočna područja (osniva se Pomirbeni sud za otoke u Sutomišćici).
Unutarnji ustroj / genealogija:	Pomirbeni/mirovni sud činili su sudac, jedan do dva pristava, službeni branitelj, dva kancelista (jedan civilni i jedan kazneni) i sudski poslužnik. Suce i njihove zamjenike, uredske službenike i kraljevskog odvjetnika, imenovalo je Generalno providurstvo, a plaćala ih je država. Za vrijeme Ilirskih provincija smanjen je broj osoblja u sudstvu. Sud su činili sudac, dva zamjenika i kancelist.