ARHiNET - Prizivni sud Zadar. Generalni prokurator

Napomena o osnivanju:	27. listopada 1806. V. Dandolo je, na osnovu Napoleonovog dekreta od 4. rujna 1806. izdao naredbu o uređenju sudstva u Dalmaciji. Toj je naredbi priložio je Pravilnik o građanskim i kaznenim parnicama u Pokrajini Dalmaciji.
Povijest:	Dana 1. siječnja 1807. godine uvodi se novi sudski red. Prema Pravilniku sudstvo u Dalmaciji čine: 1. Pomirbeni sudovi (Giudizio di pace), 2. Prvostupanjski sudovi (Tribunale di prima istanza), 3. Prizivni sud (Corte d'Apello), 4. Revizijski sud (Tribunale di cassazione del Regno) i 5. Trgovački sud (Tribunale di Commercio). U trećem dijelu Pravilnika «Javna služba» (Del Ministero pubblico) utvrđuju se funkcije prokuratora. Prizivni sud je predstavljao vrhovno sudište u Dalmaciji, a sjedište mu se nalazilo u Zadru. Pri njemu je osim predsjednika suda, njegova zamjenika, 8 sudaca te kancelarijskih službenika, djelovao i kr. tužitelj (procuratore) kojega je imenovao generalni providur. Tužitelj izvan suda nije mogao preuzimati niti jednu drugu upravnu službu, a plaćala ga je država. Kraljevski generalni tužilac kod Prizivnoga suda (Regio procurator generale) i dva kraljevska prokuratora kod prvostupanjskih sudova obavljali su svoju službu putem rekvizicije. Nakon uspostave Ilirskih Pokrajina Prizivni sud u Zadru više nije nadležan za Pokrajinu Dubrovnik i Kotor, pa je prizivno je sudište u Zadru reducirano na predsjednika, 4 suca, 2 zamjenika, glavnog tužitelja i kancelistu.
Sjedišta:	Zadar
Djelatnost:	Prokuratori su nadzirali izvršavanje zakona koji se odnose na javni red i brinuli su se za izvršavanje kazni osuđenika. Bili su zaduženi za sve sporove i pitanje glede javnoga reda, općina i javnih zgrada; za darovanja i skrb u korist siromaha; za položaj pojedinaca. Nadzirali su rad sudaca i spriječavali rad sudaca kada su u pitanju rodbinske veze te su sporove predavali drugim sucima. Nadzirali su rad sudova kako ne bi nepovlašteni dolazili pred sud. Generalni prokurator i kraljevski prokuratori mogli su intervenirati u svim postupcima kada su to smatrali neophodnim, a i Prizivni sud i sudovi mogli su im se obratiti za usluge. U kaznenim postupcima kod prvostupanjskih sudova generalni je prokurator pazio na poštivanje pravne forme i na primjenu zakona prije donošenja presude. Ako su saznavali za prijestupe, javljali su ih nadležnim mirovnim sucima. Generalni prokurator i kraljevski prokuratori Vladi su dojavljivali postupke kojima su suci prekoračili svoje ovlasti i prijestupe koje su možebitno učinili u obavljanju svoje službe. Pazili su na poštivanje stege i redovnost rada Prizivnog suda i prvostupanjskih sudova.