ARHiNET - Zemaljski sud u Zadru

Povijest:	Zemaljski sud u Zadru razvio se iz Prvostupanjskog suda u Zadru (Tribunale di prima instanza), koji je osnovan za vrijeme „prve austrijske uprave“. Prvostupanjskim sudovima u Zadru, Splitu i Šibeniku dodijeljena je teritorijalna mjerodavnost nad širim područjem, kao okružnim sudovima. Dana 17. srpnja 1850. izdana je carska naredba o uređenju sudova u Dalmaciji, prema kojoj se osnivaju 28 kotarskih sudova i 4 okružna suda. I dalje je najviši Prizivni sud u Zadru. Novo ustrojstvo kolegijalnih sudova u Dalmaciji započelo je tek izdavanjem Carske naredbe od 11. listopada 1852. o uređenju kolegijalnih sudova u Dalmaciji, te Naredbom ministarstva unutarnjih poslova, pravosuđa i financija od 19. siječnja 1853. o uređenju pravnih i sudbenih vlasti u Dalmaciji, koja je provedena Naredbom ministarstva unutarnjih poslova, pravosuđa i financija od 8. veljače 1854. Prema navedenim naredbama u Dalmaciji je ustrojena sljedeća mreža sudova: najviši drugostupanjski sud je Apelacijski sud u Zadru, zatim 4 prvostupanjska suda u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Ustrojavaju se i gradski sudovi (Preture urbane) u sjedištima okruga i zbornih sudova. Zadarski sud prvog stupnja postaje Zemaljski sud (Tribunale provinciale), a „sudbenost Zemaljskog suda zadarskog u stanovitih pravnih poslovnih rasprostirat će se na Kraljevinu Dalmaciju, ustanovljeno je to u građanskom sudovniku od 20. studenog 1852. i kaznenom postupniku od 29. srpnja 1853. godine“. Prvostupanjski sudovi u Splitu, Dubrovniku i Kotoru nose naziv okružni sudovi. Najveća promjena u teritorijalnoj mjerodavnosti Zemaljskog suda u Zadru nastala je osnivanjem Okružnog suda u Šibeniku koji je osnovan 18. listopada 1894. Naredbom Ministarstva pravosuđa. Novoosnovani sud bio je mjerodavan za područje kotarskih sudova u Drnišu, Kninu, Šibeniku i Skradinu, koji su do tada bili u sastavu Zemaljskog suda u Zadru. Pored navedenih sudova postojao je u Beču Vrhovni i Kasacijski sud koji je rješavao sporove i sukobe mjerodavnosti javnog prava, kao i upravne sporove između upravne i sudbene vlasti, te između pokrajinske i vrhovne vlasti.
Sjedišta:	Zadar
Djelatnost:	U isključivu građansko-pravnu mjerodavnost prvostupanjskih sudova spadali su sporovi protiv javnih ustanova, zaklada, kaptola, građanskih tijela, vjerskih društava, fiskalni sporovi, kao i oni gdje je morao posredovati blagajnički ured, sporovi iz feudalnih odnosa, bračni sporovi (o razvodu braka) te sporovi protiv kotarskih sudova. U kaznenom postupku prvostupanjski sudovi su primali od kotarskih sudova kazneni predmet, nakon što su oni proveli prethodno istragu. No, u isključivu nadležnost prvostupanjskog suda, pa čak i istražni postupak, spadali su postupci zbog veleizdaje, krivotvorenja javnih isprava ili novca. Ustrojem sudbene vlasti 1852-1854 zborni sud prvog stupnja uzdiže se na nivo Zemaljskog suda, čija se mjerodavnost u stanovitim pravnim poslovima proširuje na cijelu Dalmaciju, a to se odnosilo na fiskalne i feudalne sporove. Novost je bila i u tome što se u središtima okruga osnivaju Gradske preture (Preture urbane) koje imaj istu mjerodavnost kao i kotarski sudovi i rješavaju parnične i vanparnične predmete, koje su do tada rješavali zborni sudovi prvog stupnja. U isključivu mjerodavnost zbornih sudova spadaju trgovački, pomorski i rudarski poslovi. U istragama o zločinima i prijestupima zadarski Zemaljski sud bio je mjerodavan za kotareve: zadarski, obrovački i benkovački. Protiv odluka prvostupanjskog suda priziv se mogao uputiti Apelacionom sudu u Zadru, a kao trećem stupnju, Vrhovnom sudu u Beču. Teritorijalna mjerodavnost Zemaljskog suda u Zadru smanjila se osnivanjem Okružnog suda u Šibeniku 1898. godine, pod čiju su mjerodavnost spadali kotarski sudovi u Drnišu, Skradinu i Šibeniku. Okružni sud Šibenik sudio je u svim sudbenim poslovima, osim rudarskim u kojima je i dalje sudio Zemaljski sud u Zadru.