ARHiNET - Prizivni sud Zadar

Napomena o osnivanju:	Naredbom od 17. prosinca 1797. godine C. K. povjerenik za Dalmaciju grof Raimondo Thurn je objavio osnivanje Prizivnog suda (Tribunale d’ Appello; Corte d’ Appello)koji je započeo s radom 1. siječnja 1798. godine.
Povijest:	To je bilo Vrhovno kolegijalno sudište pokrajine Dalmacije sa sjedištem u Zadru. Prizivni se sud sastojao od predsjednika i njegova zamjenika, osam sudaca, dva kancelara, nekoliko kancelarijskih službenika i generalnog tužitelja s pristavom. U vrijeme Kraljevstva Italije Prizivni sud u Veneciji je od 20. rujna 1807. godine bio nadležan kao prizivni sud za Istru, a kao revizijski sud i za Dalmaciju. V. Dandolo je 27. listopada 1806., na osnovu Napoleonovog dekreta od 4. rujna 1806. izdao naredbu o uređenju sudstva u Dalmaciji. Toj je naredbi priložio Regolamento organico della giustizia civile e punitiva per la provincia della Dalmazia. Po ovom je pravilniku novo sudsko ustrojstvo trebalo započeti radom 1. siječnja 1807. godine. Prema navedenom pravilniku u organizaciji sudstva u Dalmaciji mrežu sudstva sačinjavaju dvadeset i jedan pomirbeni sud (Giudici di pace), dva okružna prvostupanjska suda (Tribunali di prima Istanza), Prizivni sud (Corte d’ Appello), Revizijski sud (Tribunale di cassacione del Regno) te Trgovački sudovi (Tribunale di commercio). Prizivni sud bio je mjerodavan kao drugostupanjski sud protiv presuda arbitara, pomirbenih i prvostupanjskih sudova (ako vrijednost parnice prelazi 15 fiorina za mirovni sud ili 200 fiornina za prvostupanjski sud). Ako vrijednost parnice prelazi 2 000 fiorina prizivni sud nastupa kao prvostupanjski. Prizivni sud presuđuje i u žalbama koje se podnose protiv dekreta i izvršnih odluke koje su izlglasovali mirovni ili prvostupanjski sudovi, kao i protiv privremenih naknada šteta koje je donio pomirbeni sudac u skladu sa zakonom. U kaznenim paranicama odlučuje o prizivima protiv presuda mirovnog i prvostupanjskog suda ili pak kao prvostupanjski sud presuđuje u slučajevima težih kaznenih djela (alto criminale). Prizivni sud u Zadru imao ulogu vrhovnog kolegijalnog sudišta pokrajine Dalmacije u razdoblju od 1. siječnja 1807. do 15. travnja 1811. kada Napoleon donosi dekret o organizaciji Ilirskih pokrajina. Po tom dekretu teritorijalna nadležnost Prizivnog suda u Zadru se smanjuje jer biva ustrojen i Prizivni sud u Dubrovniku. Od tada pod prizivno sudište u Zadru pripadaju prvostupanjski sudovi u Zadru i Splitu, a pod Prizivni sud u Dubrovniku prvostupanjski sudovi u Dubrovniku i Kotoru. Prizivni sud sastojao se od predsjednika i zamjenika predsjednika te 8 sudaca. Predsjednik je nosio naslov “prvi predsjednik”, a zamjenik naslov “predsjednik”. Ova dvojica dužnosnika nisu smjela biti s područja koje je svojom jurisdikcijom pokrivao Prizivni sud. Sud je imao 2 kancelara, nekoliko kancelarijskih službenika, generalnog tužitelja (regio procurator generale) s pristavom te podvornika i 2 vratara. Prizivni sud je sudio u vijeću od pet sudaca. Nakon uspostave Ilirskih Pokrajina i osnivanja Prizivnoga suda u Dubrovniku njegovo je osoblje reducirano na predsjednika, 4 suca, 2 zamjenika, glavnog tužitelja i kancelistu. Iako je Austrija već 1815. ponovno došla u posjed Dalmacije, zadržala je francuski ustroj sudstva do 1. veljače 1820. godine. Nakon toga nadnevka Prizivni je sud u Zadru, po novom ustroju, nastavio svoj rad sve do 1918. godine.
Sjedišta:	Zadar