ARHiNET - Narodni odbor kotara Zadar

Povijest:	Neposredno nakon oslobođenja, završetka ratnih operacija i stvaranja NR Jugoslavije, donosi se uredba kojom je prestao važiti Zakon o Narodno oslobodilačkim odborima 10. kolovoza 1945. Tom je uredbom prvi put uređena administrativna i teritorijalna podjela na Kotare, gradove i mjesne narodne odbore. Istom je odredbom ukinut Kotarski Narodno-oslobodilački Odbor Zadar, a uspostavljen Kotarski Narodni Odbor Zadar. Stvarna i prva administrativna podjela, nakon rata, izrađena od 1. srpnja 1947. (NN 60/1947). U toj je shemi NR Hrvatska administrativno podjeljena na jedinice i to: Kotare, gradove, gradske rejone, gradska naselja i područja Mjesnih narodnih odbora. Ova prva podjela temeljila se na zeljopisnim i demografskim cjelinama određenog teritorija. Oblast Dalmacije obuhvaćala je Kotare: Benkovac, Drniš, Dubrovnik, Imotski, Jelsu, Knin, Korčulu, Makarsku, Metković, Sinj, Supetar, Split, Šibenik i Zadar. Sjedište Oblasti bilo je u Splitu. Novi je zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske donesen 9. travnja 1949. godine, koji je za Oblast Dalmaciju ostao isti kao u 1947. Već 1950. donosi novi ustroj organa vlasti, a promjena je u tome što se uz Kotar Zadar osniva i Kotar Zadar-otoci, čije je sjedište bilo u Zadru. Odlukom od 24. travnja 1952. ukidaju se KNO odbori a formiraju se NOK, tako u Kotar Zadar ulaze NOO: Biograd, Božava, Iž Veli, Molat, Nin, Pašman, Preko, Ražanac, Sali, Silba, Vinjerac, Zadar, Zadar-vanjski i Zemunik. Godine 1953. od 19. veljače donosi se nova uredba o podjela na Kotare, NO Općina i mjesta, tako da sastav NO Kotara Zadar formiraju sljedeće općine: Biograd, Božava, Iž Veli, Molat, Nin, Pašman, Poličnik, Preko, Ražanac, Sali, Starigrad-Seline, Zadar, Zadar-Vanjski i Zemunik. Posljednja promjena izvršena je 1955. kad se ukidaju pojedini Kotari i pripajaju većim jedinicama. Tom se odredbom od 5. kolovoza 1955. u sastav NO Kotara Zadar uvrštava NOK Benkovac i dio NOK Rab. Zakonom o područjima kotara NR Hrvatske od 27. rujna 1962. ukida se više NO kotara, tom uredbom nestaje NO Kotara Zadar i njegov pravni slijednik postaje Skupština Općina Zadar odnosno novoformirani Kotar Split u koji su među ostalim uvrštene općine Benkovac, Biograd, Knin, Obrovac i Zadar. Takva je podjela na Kotare ostala sve do 1967. kad se u potpunosti ukidaju svi Kotari na teritoriju Republike Hrvatske.
Sjedišta:	Zadar (1945 - 1962)
Djelatnost:	Kotar je političko-teritorijalna organizacija samoupravljanja radnog naroda i društveno ekonomska zajednica općina i njezinih stanovnika na određenom teritorijalnom području. Kotar donosi svoj statut kojim se utvrđuju prava, dužnosti i djelokrug tog najvišeg lokalnog organa vlasti. NO kotara, odnosno njegova tijela biraju i razrješuju suce i suce porotnike Kotarskog suda. NO općina dostavljaju Kotarskim tijelima planove i izvještaje o svojim aktivnostima, budžet, završne račune i slično.Građani neposrednim izborima ili referendumom biraju osobe koje će predstavljati organe vlasti iz nadležnosti Kotara, dok republički organi vlasti imaju pravo nadzora nad radom i djelovanjem Kotara. Kao najviši organ lokalne vlasti NOK donosi svoj budžet, upravlja nekretninama u državnom vlasništvu, raspolaže i ima uvid u rad državnih firmi, raspisuje samodoprinose, brine o razvoju poljoprivrede na teritoriju Kotara, kao i o razvoju zadrugarstva, trgovine, turizma, industrije i razvoju infrastrukture i građevinarstva. U nadležnosti kotarskih tijela je i uspostava koordinacije komunalnih ustanova u Općinama, zaštita zdravlja građana, te uspostava javnog reda i mira. U nadležnosti tijela kotara je i raspisivanje općih izbora za tijela državne vlasti. Za sve vrijeme promjena i donošenja raznih uredbi u vremenu od 1945. do 1955. godine, mijenjala se i unutarnja organizacija Kotara i administrativna podjela na povjereništva, odjele i komisije.Za svoj rad NOK bio je odgovoran Vladi RH i Saboru, od kojih je dobivao smjernice i naloge unutar svoje nadležnosti.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	U sastav novoosnovanog Kotara Zadar uvršteni su sljedeći Mjesni Narodni Odbori : Banj, Brbinj, Biograd, Bokanjac, Božava, Briševo, Crno, Diklo, Dobropoljana, Donji Zemunik, Drage, Dračevac, Dragove, Filip Jakov, Galovac, Gorica, Gornji Zemunik, Islam Latinski, Ist, Iž Mali, Iž Veli, Jovići, Kali, Kožino, Kraj, Krmčina, Krneza, Kukljica, Luka, Lukoran, Ljubač, Molat, Mrljane, Murvica, Neviđane, Nin, Olib, Pakoštane, Pašman, Petrčane, Ploče, Poličnik, Poljana, Poljica, Posedarje, Preko, Premuda, Privlaka, Radovin, Raštane, Rava, Ražanac, Rtina, Sali, Savar, Sestrunj, Silba, Slivnica, Smoković, Soline, Starigrad, Sukošan, Sutomiščica, Škabrnja, Tkon, Tribanj, Turanj, Ugljan, Veli Rat, Vinjerac, Vir, Visočane, Vrgada, Vrsi, Zaglav, Zapuntel, Zaton, Zverinac, Ždrelac i Žman.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Radna tijela, odnosno odjeli jesu: 1. Tajništvo (opći poslovi), 2. Povjerljivi spisi tajništva, 3. Personalni odjel, 4. Odjel za građevinarstvo i urbanizam, 5. Odjel trgovine i opskrbe, 6. Odjel za komunalne poslove i obnovu naselje, 7. Odjel za zdrvstvo i socijalnu skrb, 8. Odjel za prosvjetu i kulturu, 9. Odjel za privredu, 10. Odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, 11. Odjel za financije, 12. Odjel za turizam i ugostiteljstvo i 13. Odjel za statistiku. Povremeno se formiraju povjereništva i komisije: 1. Povjereništvo za obrt i industriju, 2. Povjereništvo za lokalni saobraćaj, 3. Povjereništvo za veterinarsku službu, 4. Povjereništvo za ribarstvo, 5. Planska komisija i statistički ured, 6. Komisija za izbore i biračka tijela, 7. Komisija za likvidaciju firmi i ustanova, 8. Inspekcija za rad i radne odnose, 9. Direkcija za ceste, 10. Kotarska komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju, 11. Komisija za reviziju građevinskih projekata.