ARHiNET - Kotarsko poglavarstvo Zadar

Povijest:	Osnivanje okružnoga poglavarstva u Zadru obznanio je guverner Franjo Tomašić 3. prosinca 1816. a ono je započelo radom 17. ožujka 1817. U sjedištima okruga (Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor) osnovana su naredbom od 14. kolovoza 1818. kotarska poglavarstva za upravno političke i sudske poslove (preture miste). Okrug Zadar imao je 8 kotareva (Zadar, Obrovac, Šibenik, Knin, Drniš, Skradin, Pag i Rab) i 18 općina (Zadar, Nin, Biograd, Sali, Silba, Obrovac, Novigrad, Benkovac, Skradin, Šibenik, Tijesno, Zlarin, Knin, Biskupija, Drniš, Mirilović, Pag i Rab). F. Tomašić je 29. veljače 1820. izdao proglas da se umjesto pomirbenih sudaca uspostavljaju preture kotarska poglavarstva. Prva značajnija reorganizacija uprave u Dalmaciji provedena je 1823. na temelju odluke od 4. svibnja 1821. Prema Pravilniku o organizaciji općina i teritorijalnoj podjeli iz 1822. u Dalmaciji ostaju i dalje četiri okruga (Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor). Okruzi se dijele na kotareve, a ovi na općine. Zadarski je ukrug imao 8 kotara: Kotar Zadar (s općinama Zadar, Nin, Biograd, Sali i Silba), Kotar Obrovac (s općinama Obrovac, Novigrad i Benkovac), Kotar Šibenik (s općinama Šibenik, Zlarin i Tijesno). Kotari koji su i sjedišta općina osnovani su u Kninu, Drnišu, Skradinu, Pagu i Rabu. Kotarsko poglavarstvo u Zadru teritorijalno je obuhvaćalo: 1. Općinu Zadar (podesteria) s naseljima grad Zadar, Varoš, Voštarnica, Arbanasi, Bibinje, Sukošan, Galovac, Škabrnja, Prkos i Plavaniku (danas dio Škabrnje), Zemunik, Albanesi (danas dio Zemunika), Smoković, Murvica, Zlokovnica (dio Murvice), Crno, Dračevac, Bokanjac, kuće Pelegrini, Maslina (danas Belafuža), Diklo, Puntamika, Kožino, Sestrunj, Rivanj, Ugljan, Lukoran, Sutomišćica, Poljana, Preko, Kali i Kukljica. 2. Općinu Nin (sindikat) koja obuhvaća grad Nin s Varošem, Grbe, Stanove, Zaton, Petrčane, Privlaku, Vir, Poljica, Žeravu, Dračevac (Ninski), MIljašić, Briševo sa Grusima, Visočane, Poličnik, Rupalj, Suhovare, Vrsi, Ljubač, Ražanac, Radovin i Tribanj. 3. Općinu Biograd (sindikat) koja obuhvaća područje Pakoštana, sv. Filip i Jakova, Turnja, Krmčinu (danas Sv. Petar), Goricu, Raštane, Tinj, Polaču, Jagodnju Gornju i Donju, Ceranje, Vranu, Radašinovac, Banjevce, Vrgadu, Tkon, Pašman, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac. 4. Općinu Sali (sindikat) koja obuhvaća područja Sali, Zaglav, Žman, Luku, Savar, Brbinj, Dragove, Soline, Veli Rat s naseljima Verona i Polje, Zvirinac, Mali i Veli Iž i Ravu. 5. Općinu Silba (sindikat) koja obuhvaća područje otoka Silbe, Oliba, Premude, Ista, Zapuntela, Brgulja i Molata. Godine 1827. smanjuje se Kotar Obrovac i ukida se općina Benkovac, a dio sela izdvajaju se iz kotara Obrovac i prenose u nadležnost općine Zadar i kotara Zadar i to Nadin, Raštević, Veljane i Trljuge. Selo Biljane Donje, koje je do tada bilo u sastavu općine Novigrad, pripaja se općini Zadar, a selo Tribanj koje je do tada bilo u sastavu općine Nin pripaja se općini Obrovac. Godine 1847. osniva se Kotarski sud, Kotarsko poglavarstvo kao miješana pretura (pretura mista) i Općina Benkovac. Selo Nadin i Raštević se odvajaju od Zadra i ulaze u sastav općine i kotara Benkovac. Ovakva teritorijalna mjerodavnost ostaje do 1868. kada se provodi novi ustroj kotareva, sudova i općina. Prema ovoj organizaciji općine su osnovne političko-teritorijalne organizacije. Na čelu općina koje su bile u sjedištu okruga ili kotara bio je načelnik (podestà), a u ostalima načelnik (sindaco) i podnačelnik (vicesindaco). Općine su imale općinsku upravu i općinsko vijeće općinsko vijeće u sjedištima okruga imalo je 15 članova, a u sjedištima kotareva 9. Kotarski poglavari u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru bili su istovremeno i načelnici dotične općine. Izbor članova općinskoga vijeća obavljao se svake treće godine. Općine su se sastojale od više naselja. Naselja sa najmanje 25 obitelji imali su seoskoga glavara (capovilla), a seoski glavar je po potrebi imao jednoga pristava (aggiunto) i čauša-tekliča. Služba im je trajala tri godine, a Okružno poglavarstvo moglo je potvrditi ponovno imenovane iste osobe. Naredbom ministarstva državnoga od 5. prosinca 1865. o ukidanju okružnih vlasti u Dalmaciji, koja je trebala stupiti na snagu 1. siječnja 1866. funkciju okružnoga poglavarstva dijelom preuzimaju Kotarska poglavarstva a dijelom Namjesništvo. Nova administrativna podjela Dalmacije provedena je na osnovi Zakona od 19. svibnja 1868.
Sjedišta:	Zadar
Djelatnost:	Kotarski uredi brinu se za izvršavanju zakona i očuvanju javnog reda i mira, sigurnosti osoba i nepovredivosti vlasništva. Nadalje brinu se da zakoni i naredbe viših vlasti budu proglašene unutar granica kotara. Kotarevi kojih granice dopiru do državnih granica imaju svojevrsnu odgovornost i za državnu granicu tako da se o bilo kakvom događanju obavještava više vlasti.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Nadležnost kotarskih ureda obuhvaća primjenu propisa i zakona u području poljoprivrede, održavanja cesta i mostova, mlinova, brana, splavi i nasipa, sudjelovanju pri novačenju, otpuštanju, nadzoru privremeno otpuštenih i pozivanju privremeno otpuštenih vojnika te prilikom prijevoza, smještaja i opskrbe vojske. Njihova nadležnost su ženidbene dozvole, dozvole i nadzor javnih dražbi, nadzor tiska, novina, sekti koje djeluju na području kotara i nadzor stranaca koji se pojave i borave na teritoriju kotara. Briga kotara su siromašni i nadzor općinskih radnji vezanih za njih, primjena zdravstvenih propisa i briga za zdravlje stanovništva, ćudoređe, čistoća, cestovno redarstvo. Vrši nadzor gradnje i protupožarnih poduzimanja, sajmova i obrta, polja, lugova i lova, postupaka službenika u različitim kotaru podređenim službama i uslužnim djelatnostima. Kotarski ured ostvaruje nadzorno i zaštitno pravo države u poslovima svjetovnih i duhovnih zaklada, administracije crkvenih dobara, gradnji crkava i župnih kuća, pitanju školstva općenito te školskih gradnji, nabavki i redovitom pohađanju nastave. Kotarski ured nadgleda, podupire i podučava općine, koje se nalaze u njihovoj teritorijalnoj nadležnosti u obavljanju poslova i provedbi propisa i zakona, te riješava predmete koji su mu po zakonu od općina proslijeđeni. Pored svih navedenih poslova kotarski ured ima građansku, kaznenu sudsku naležnost i kao prvostupanjski sud. Osim toga sudjeluje pri izradi i periodičnom pregledavanju katastra i nadzire podređene mu porezne urede. Podređeni porezni uredi brinu se za pobiranje, pohranjivanje i obračunavanje svih njima doznačenih državnih dohadaka, taksa, prihoda od državnih dobara i šuma i drugih prinosa koji ne nastaju uplatom poreza.