ARHiNET - Kotarsko poglavarstvo u Zadru

Napomena o osnivanju:	Zakon o administrativnoj podjeli Dalmacije 19. svibnja 1868. godine.
Povijest:	Politički događaji izazvani revolucionarnim zbivanjima 1848. te kratkim ustavnim periodom od 1848. do 1851. donijeli su niz novih mijena u upravnom i sudbenom ustroju Dalmacije. Izdana je Naredba ministra unutarnjih poslova o upravnom uređenju Dalmacije sačinjena na osnovi načela sadržanih u carskoj odluci od 11. kolovoza 1850. Prema toj naredbi na čelu Dalmacije nalazio se namjesnik. Nova teritorijalna organizacija provedena je 1854. podjelom na 4 okruga, 31 politički kotar, 88 političkih općina i 743 poreske općine. U razdoblju od 1854. do 1861. godine neke su općine nestale pa uoči 1861. postoje 4 okružna poglavarstva 31. kotar i 82 političke općine. Naredbom ministarstva državnog (K.k. Staatministerium) od 5. prosinca 1865. ukidaju se okružna poglavarstva u Dalmaciji. Njihove funkcije preuzimaju dijelom kotarevi, a dijelom Namjesništvo. Zakonom o novoj administrativnoj podjeli Dalmacije od 19. svibnja 1868. uspostavljeno je 12 političkih kotareva (capitanati distrettuali, distretti politici): Zadar, Benkovac, Knin, Šibenik, Split, Sinj, Imotski, Makarska, Hvar, Korčula, Dubrovnik i Kotor. Novosnovani su politički kotarevi u Zadru, Benkovcu, Kninu i Šibeniku. Poslije navedenog razdoblja ustrojeni su kotarevi Metković od općina Opuzena i Metkovića (1. studenog 1880.) te Brač sa sjedištem u Supetru (1. listopada 1903.). U 1903. Dalmacija je podijeljena na 14 političkih kotareva i 86 općina. Politički kotar Zadar nadležan je za političke općine Zadar, Biograd, Novigrad, Nin, Silba, Sali, Rab i Pag. Prilikom reforme 1868. smanjuje se broj kotara jer se ukida Kotar Rab i Pag, a proširuje se područje nadležnosti Kotarskog poglavarstva Zadar teritorijem općina Pag i Rab. U nadležnost kotara Benkovca dolaze političke općine Benkovac, Obrovac i Kistanje. U nadležnost Knina dolaze općine Knin i Drniš, i konačno u nadležnost političkoga kotara Šibenik, dolaze općine Šibenik, Zlarin, Tijesno i Skradin. Na području bivšega Okružnoga poglavarstva Zadar 21. studenoga 1882. od općine Knin nastaju općine Knin i Promina. Zakonom od 21. prosinca 1867. i od 18. travnja 1869. sudstvo se potpuno odvaja od političke uprave. Politički kotarevi obuhvaćaju po nekoliko kotarskih sudova. Tako politički kotar Zadar obuhvaća Kotarske sudove Biograd, Pag, Rab i Zadar.Od tada pa do raspada Austro-Ugarske Monarhije nije biloznačajnijih promjena. Politički kotar Zadar sada je ujedno i Sudski kotar za političke općine Nin, Novigrad, Sali, Silba, Biograd i Zadar. U političkom kotaru Zadar unutar pojedinih općina nalaze se sljedeće poreske općine: u političkoj općini Nin: Briševo, Draćevac, Nin, Poličnik, Poljica, Privlaka, Radovin, Ražanac, Suhovare, Vrsi, Vir i Visočane; u političkoj općini Novigrad su poreske općine: Islam Grčki, Islam Latinski, Novigrad, Posedarje, Priraga, Slivnica, Smilčić, Vinjerac; u političkoj općini Sali poreske općine su: Brbinj, Dragove, Iž Mali, Iž Veli, Luka, Rava, Sali, Savar, Veli Rat, Žman. U političkoj općini Silba poreske su općine: Ist, Molat, Olib, Premuda, Silba, Zapuntel; u političkoj općini Zadar poreske su uopćine: Arbanasi, Bibinje, Biljani Donji, Bokanjac, Diklo, Galovac, Kali, Kukljica, Lukoran, Murvica, Petrčane, Poljana, Preko, Ssestrunj, Škabrnje, Smoković, Sukošan, Sutomišćica, Ugljan, Zadar, Zemunik.
Sjedišta:	Zadar
Djelatnost:	Kotarski ured rješava sporove ometanja posjeda, brine o održavanju cesta, mostova mlinova i o istom obavještava više vlasti. Kotarski uredi dodjeljuju obrtne i trgovačke dozvole i kažnjavaju one koji ih nemaju. Ured sudjeluje u poslovima novačenja i drugim poslovima koji se tiču vojske i obrane općenito zajedno s drugim uredima koji se bave vojnim pitanjima. U nadležnosti kotarskog ureda je izdavanje dozvola za javne dražbe i nadzor nad izvršavanjem propisa vezanih za dražbe, brine se za javni red na području svog djelovanja i nadzire organe koji su zaduženi za provođenje javnog reda i mira. nadzire tisak, novinarstvo i društva koji djeluju na njegovom prostoru. Brine se da se svetkuje nedjeljom i blagdanima, nadzire strance, izdaje putne listove i putovnice, ovjerava putne isprave, nadzire sumnjive osobe i sudjeluje u potjerama i izgonima. Skrbi za siromašne i nadzire općinske i kotarske zavode koji brinu o siromašnima, te nastoji iskorijeniti prosjačenje. Nadzire rad zdravstva i njegovih organa, nadzire opskrbljivanje bolesnih, cijepljenja protiv boginja, primaljstvo, nadgleda bolnice, rađaonice, umobolnice. Kotarski ured izdaje dozvole za glazbu i igrokaze, skrbi za čistoću i redarstvo na cestama. Izdaje građevinske dozvole ili molbe za iste prosljeđuje višim vlastima, pregledava kuće zbog zaštite od požara i nadzire naprave za gašenje požara. Brine se za red na sajmovima, nadzire obrtnike, cehove mjere i vage. Vodi brigu da se poštuju propisi o poljima, lugovima i lovu. Rješava u prvom stupnju pritužbe zbog nepristojnog postupanja od strane carinika, poštara, gostioničara, najamnih kočijaša, vozala, brodara itd. Brine se o gradnji crkava i župnih kuća, škola, nabavu školskog namještaja, pohađanju nastave.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Djelokrug kotarskih ureda u sudbenim poslovima za kaznene i građanske predmeta uređuje se na sljedeći način: pripada mu kaznena sudbenost u prvom stupnju (preslušavanje svjedoka, suočenja, očevidi i dr.), istraživanje, raspravljanje i rješavanje svih prekršaja koji nisu doznačeni drugim vlastima. U građanskim parničnim i vanparničnim postupcima djeluje kao sud prvog stupnja. Sudbene nadležnosti kotarskih ureda traju do 1868. godine. Kotarski ured vodi brigu o poreznim, računskim i blagajničkih uredima, vrši nadzor nad katastrom, odmjerava kućarine na novosagrađenim zgradama i nadzire porezne urede. Sudjeluje pri odmjeravanju štete i prosljeđuje izvještaje višim zemaljskim vlastima.