ARHiNET - Pokrajinsko državno računovodstvo (Zadar)

Povijest:

Odlukom Visoke dvorske komisije iz Beča od 14. studenoga 1814. godine, upućenom Provizornoj vladi u Dalmaciji, određene su glavne odrednice o budućem ustrojstvu Pokrajine te je osnovana Vlada i ostali pokrajinski uredi za Dalmaciju, i to: Financijsko odvjetništvo (Kammersprokuratür), Pokrajinsko državno računovodstvo (Provinzial Staatsbuchhaltung), Ravnateljstvo za vode i izgradnju cesta (Vereinigte Ziwil Wasser und Stgrassenbaudirekzion) i Pokrajinski carinski ured (Provinzial Zohlamt).
Godine 1819. donesen je Pravilnik o konačnom ustroju Vlade, kojom se ukida dotadašnja provizorna organizacija vlasti u Dalmaciji. Prema tom Pravilniku Pokrajinsko državno računovodstvo djeluje pri Vladi kao njen pomoćni ured. Na čelu se nalazio knjigovođa (Buchhalter). Pokrajinsko državno računovodstvo do 1816. sastojalo se od dva, a od 1816. tri odjela. Poseban je odjel za urudžbeni zapisnik, pismohranu i otpravu spisa. Na čelu svakog odjela nalazio se računarski savjetnik (Rechnungs Rath). Pokrajinsko državno računovodstvo bilo je podređeno Glavnoj računarskoj direkciji u Beču. Osnivanjem Računarskog odjela pri Dalmatinskom Namjesništvu 1866. godine Pokrajinsko državno računovodstvo prestaje djelovati, a njegove poslove preuzima Računarski odjel pri dalmatinskom Namjesništvu.

Djelatnost:

Pokrajinsko državno računovodstvo je poslove obavljalo preko svoja dva, a od 1816 do 1866. tri odjela. Na čelu svakog odjela nalazio se jedan računarski savjetnik.
Prvi odjel obuhvaćao je kameralne poslove, zaklade, sol, duhan, biljege i takse. U djelokrug ovog odjela spadala je briga oko budžeta općina, sirotišta i dobrotvornih ustanova, crkvenih računa; njihovi godišnji predračuni i po potrebi revizija obračuna; revizija računa za duhan i biljege, revizija sanitarnih taksi te administracija Opere pie iz Dubrovnika; revizija računa za sol.
Drugi odjel obuhvaćao je državna dobra, direktne doprinose i javne desetine u zakupu. Računovođe i službenici ovog odjela zaduženi su za reviziju carinskih obračuna, drže registre carina, kao i registre državnih dobara te vode knjigu računa direktnih doprinosa i desetina u zakupu. Odjeli ovog ureda su: Prvi Opći kameralni odjel i odjel za zaklade, na čelu kojeg je stajao jedan računarski savjetnik i uz njega je bilo zaposleno još 7 službenika, Drugi Odjel za carine i državna dobra, na čelu kojeg je također stajao jedan račuanarski savjetnik i uz njega je imao još četvero uposlenih, Treći Odjel za poreze, kojem se na čelu također nalazio jedan računarski savjetnik i još zaposlenih.