ARHiNET - Dalmatinski zemaljski sabor (Zadar)

Povijest:

Dalmatinski sabor konstituiran je carskim patentom 1861.godine. Na temelju izbornoga reda imao je 43 zastupnika: 2 virilista i 41 biranog člana. Ti mandati razdijeljeni su na 4 kurije. Kurija tzv. «veleporeznika», koji su plaćali više od 100 forinti neposrednoga poreza, birala je 10 zastupnika, 3 zastupnika birale su trgovačko-obrtničke komore, 8 gradovi na temelju mirovinskoga cenzusa izbornika. Ostalih 20 zastupnika birale su seoske općine posredno putem «izabranih birača», od kojih svaki dolazi na 500 stanovnika. I u tom posrednom izboru sudjeluju samo dvije trećine općinara svake općine koji plaćaju najviše poreza (maggior censiti).
Sabor je slao delegate u parlament u koji su trebali biti sazvani predstavnici svih austrijskih krunovina, ali se to nije ostvarilo. Kao svojevrsni nadomjestak car je u travnju 1861. uspostavio Carevinsko vijeće, savjetodavno tijelo sastavljeno od njemu povjerljivih i odanih osoba iz čitave Monarhije. U djelokrug Carevinskog vijeća spadali su poslovi koji su bili zajednički svim austrijskim krunovinama: prihvaćanje ili odbacivanje trgovačkih i drugih državnih ugovora koji bi teretili državu, vođenje vrhovnog nadzora nad državnim gospodarstvom (ispitivanje proračuna sklapanje zajmova, konvertiranje ili pokriće državnog duga., odobravanje godišnjeg regrutiranja, regulacija novčarstva, carinskih i trgovačkih poslova, državnih prometnih prilika, ustanovljivanje principa za nastavu, financijsko i pravosudno zakonodavstvo, pravo udruživanja i skupljanja, uzdržavanje dvora, zakonodavstvo o štampi itd. Carevinsko vijeće sastojalo se od Velikaške i Zastupničke kuće, U Velikašku kuću dolazili su punoljetni prinčevi carske kuće, starješine veleposjedničkih plemićkih porodica s nasljednom čašću u carskoj kući, nadbiskupi i biskupi s kneževskim naslovom, te osobe koje je car imenovao doživotnim članovima te kuće. Predsjednika i potpredsjednika kuće imenovao je car. Zastupnička kuća se sastojala od zastupnika, koje su izvjesno vrijeme birali pokrajinski sabor, a kasnije stanovnici pojedinih pokrajina direktno. Dalmacija je slala 11 zastupnika u Zastupničku kuću Carevinskog vijeća koje je brojalo ukupno 516 zastupnika.
Predsjednika Sabora imenovao je car uzimajući ga iz sredine zastupnika, a on ga također sazivao i raspuštao. Pismene želje Sabora prezentirale su se caru putem adrese. U djelokrug Sabora spadali su poslovi koji su se odnosili na poljoprivredu , stočarstvo, šumarstvo odnosno uopće na obradu zemlje, zatim poslovi oko javnih zgrada i dobrotvornih zavoda koji su se izdržavali državnim sredstvima, proračun i zaključni račun, smještaj i opskrba vojske, detaljnije odredbe za općinske, crkvene i školske poslove (osnovno i srednje školstvo., određivanje zemaljskog prireza na opće poreze, vijećanje i donošenje prijedloga o proglašenim općim zakonima i naredbama kako se mogu primijeniti u zemlji i naposljetku predlaganje donošenja novih općih zakona, ako su to prilike zahtijevale.
Na saborskoj sjednici 13. prosinca 1866. donesen je Unutarnji pravilnik o obavljanju poslova u Pokrajinskom saboru (Regolamento interno sulla trattazione degli affari nella Dieta provinciale Dalmata) koji ima 10 poglavlja: 1. O potvrdi mandata (Della verificazione dei poteri); 2. Izbor tajnika (Elezione dei segretari); 3. Nadležnost predsjednika i njegovog zamjenika (Attribuzioni del presidnte e del sostituto); 4. O komisijama (Delle commissioni); 5. O zastupnicima (Dei deputati); 6. Sjednice sabora (Sedute della dieta); 7. O odlukama (Delle proposizioni); 8. O interpelacijama (Delle interpelanze); 9. O policiji Komore i galerije (Dellla polizia della Camera e delle Galerie) i 10. O Administraciji i arhiv (Amministrazione ed Archivi.
Izvršni i upravni organ Pokrajinskog sabora bio je Zemaljski odbor sastavljen od 4 – 8 članova koje su zastupnici birali među sobom. Na čelu Odbora bio je predsjednik Sabora koga imenuje vladar. To tijelo je radilo i kad Sabor nije zasjedao i rješavalo je tekuće poslove, izvršavalo saborske zaključke, nadziralo rad podređenih činovnika i zastupalo Sabor u svim pravnim poslovima. Za svako zasjedanje sabora Zemaljski odbor je podnosio pismeno izvješće o svom radu. Ta izvješća tiskala su se zajedno s drugim materijalima i zapisnicima Sabora, a sadrže podatke o pokrajinskom zakonodavstvu, upravi , privredi, školstvu, zdravstvu, obrtu trgovini, poljodjelstvu, općinama, vodama, putovima, šumarstvu, dobrotvornim zavodima i zakladama, javnoj sigurnosti, oružništvu itd. Zemaljskom odboru pripada nadležnost u tzv. «zemaljskim poslovima» koji spadaju u okvir pokrajinske autonomije. U tu grupu autonomnih poslova spadali su: poljoprivreda, pokrajinske zaklade i zavodi, nadzor nad općinama i školstvom (i pravo donošenja «provedenih naredbi» u tim oblastima., donošenje pokrajinskoga budžeta. Izvještavao je Sabor o rezultatima saborskih izbora, pripremao verifikaciju zastupničkih mandata. Rad Zemaljskog odbora odvijao se na sjednicama na kojima su morala biti nazočna bar tri njegova člana, a odluke su se donosile većinom glasova prisutnih. Dalmatinski sabor je zadnje zasjedanje imao u siječnju 1912., a Zemaljski odbor je nastavio s radom i još nekoliko godina podnosio izvješća o svom radu. Talijanske okupacijske vlasti raspustile su ga posebnim dekretom 30. kolovoza 1921., nakon čega je veći dio njegova osoblja napustio Zadar.

Sjedišta:

Zadar