ARHiNET - Pokrajinska intendenca za Dalmaciju (Zadar)

Povijest:	Carskim dekretom od 14. listopada 1809. Napoleon je osnovao Ilirske Pokrajine (Les Provinces Illyriennes), u čiji je sastav ušlo 6 civilnih pokrajina: Kranjska s glavnim gradom Ljubljanom, Koruška s glavnim gradom Celovcem, Istra s glavnim gradom Trstom, Građanska Hrvatska s glavnim gradom Karlovcem, Dalmacija s glavnim gradom Zadrom, Dubrovnik i Kotor s glavnim gradom Dubrovnikom i jedna vojna pokrajina Vojna Hrvatska-La Croatie Militaire. Stvarano je Dalmacija postala sastavnim dijelom Ilirskihh pokrajina tek u jesen 1810. Iz pokrajine Dalmacije izdvojeni su Kvarnerski otoci (Rab, Krk, Cres, Osor, Mali i Veli Lošinj) i pripojeni su Civiljnoj Hrvatskoj sa sjedištem u Karlovcu. Iz Dalmacije se izdvojila i Korčula te je priključena pokrajini Dubrovnik. Iz okruga Split nastao je posebni okrug Hvar (jer je bio sjedište biskupije). Najveće su promjene nastale u broju općina: od prijašnjih 24, sada pokrajina Dalmacija ima 85 općina. Već početkom 1813. ukidaju se neke općine tako da Dalmacija ima 51, a Pokrajaina Dubrovnik 33 općine. Prvi i jedini intendant Dalmacije bio je Nicolas-Jean-Marie Rougier de la Bergerie. On je preuzeo poslove intendanta u Zadru 5. veljače 1810. Najprije je bio imenovan odlukom Marmonta, a kasnije potvrđen carskim dekretom od 27. lipnja 1811. godine. Službu je obavljao do prosinca 1813. godine.
Sjedišta:	Zadar
Djelatnost:	Uprava i sudstvo su bili uređeni na temelju dekreta (le decret organique. od 15. travnja 1811. godine). Sjedište središnje vlasti Iliskih pokrajina bilo je u Ljubljani. Pokrajinama je upravljao generalni guverner, koji je imao civilnu i vojnu vlast a izravno je odgovarao caru. Središnju vlast čine generalni guverner, generalni intendant i guverner pravosuđa. Nadležnosti generalnoga guvernera bile su ograničene. Direktnu vlast je imao nad vojskom, žandarmerijom i nacionalnom gardom te političkom policijom. Imao je pravo imenovati vladinog sekretara (le secretaire du gouvernement). Generalni intendant je bio samostalan u administrativnim i financijskim poslovia. Guverner pravosuđa bio je nadležan za sudske poslove i zatvore.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Na čelu svake pokrajine nalazio se intendant, a pokrajine su se dijelile na okružja (districts, distretti), okružja na kotare-kantone (cantons, cantoni., a kotari na gradske i seoske općine (arrondissements communaux, comuni). Dalmacija je bila podijeljena na 5 okružja-districts (Zadar, Šibenik, Split, Makarska i Hvar) i na 17 kotara-cantons. Uprava u Dalmaciji bila je povjerena intendantu i jednom tajniku, a sjedište pokrajine Dalmacije nalazilo se u Zadru. Dekretom od 27. lipnja 1811. intendantom u Zadru imenovan je Nicolas-Jean-Marie Rougier de la Bergerie (1784-1857). On se brinuo o izvršenju zakona i odredaba, ubiranju poreza, o državnim dobrima, vodama i šumama, lovu i ribolovu, održavanju i popravljanju cesta, dobrotvornim ustanovama, javnoj nastavi, zdravstvu, trgovini, zatvorima, upravi u pokrajinama, okruzima i općinama te općoj i sudskoj policiji. Intendant Pokrajine Dalmacije bio je odgovoran generalnom intendantu Ilirskih Pokrajina u Ljubljani. Prema čl. 84-88. Dekreta od 15. IV. 1811. Nadstojnik pokrajine (Intendant) ima iste dužnosti kao predstavnici (préfets) u francuskim departmantma. Izravno je podložan vrhovnom nadstojniku u Ljubljani, s njime s dopisuje i od njega dobiva zapovijedi. Odgovoran je za provođenje zakona i naredbi o porezima, brine se za državna dobra, vode i šume, ribarenje i lov. Odgovoran je za uzdržavanje putova. U njegovoj je nadležnosti briga za samostane i dobrotvorne zavode. Nadzire bogoštovlje i upravljanje crkvenim dobrima, te javno školstvo, zdravstvo, upravu i red u lukama. Odgovoran je za novačenje vojske, carine i daće. Njemu su podložna okružja i kotari. Svaki namjesnik u pokrajini ima primatelja, isplatitelja i blagajnika. U upravi intendance djeluju: zemljomjer za mostove i putove, ravnatelj upisivanjah i gospoštoiiah (domaines), čuvar zaloga, rukovoditelj danka, nadziratelj šuma, nadziratelj carina (douanes), nadziratelj lutrije. Jedan činovnik može obnašati više službi. Svi oni s nastojnikom čine vijeće. Podnastojnici (subdélégues) u upravljanju ovise od nastojnika, njega zastupaju i od njega primaju zapovijedi a djelokrug im je u okružjima i u kotarevima isti kao nastojnika u okviru njihove područne nadležnosti.