Facebook
Naziv: Bergelić, obitelj
Vrsta entiteta: obitelj
Razdoblje: 1717 - 1847
Normativni nazivi: Bergelić, obitelj (hrvatski)
Povijesni nazivi: Obitelj Bergelić (hrvatski)
Aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
Napomena o osnivanju: Osnutak: XVIII Prestanak: XIX
Povijest: Bergelići su splitska obitelj ugarsko hrvatskog podrijetla iz Osijeka, koja se za vrijeme Bele IV i provale Tatara doselila u selo okolicu Livna u Bosni. Posjedovali su imanje u selu Podhum i kuću u Livnu. U Split su se prvi doselili braća Ilija i Petar Bergelić pok. Luke za vrijeme rata ostavivši u rukama Turaka sva svoja dobra u Livnu (Klivnu) i Podhumu. U svom svjedočenju Civilnoj kancelariji u Splitu u srpnju 1694. izjasnili su se o svojim posjedima u Bosni, te da je njihov otac Luka i njegovi nasljednici imali titulu grofa (conte) koju im je odobrio bosanski kralj( Obiteljski fond Alberti, sign.122). Ilijini sinovi Dujam, Antonijo i Matija borili su se u mletačkim postrojbama protiv Turaka pod Sinjem i Kninom i Herceg Novim kao venturieri i to o svom trošku. U borbama su sudjelovali i njihov otac i stric Petar za što su primili zahvalu generalnog providura Daniela Dolfina. Dujam Bergelić, alfir u mletačkoj vojsci, je za svoje zasluge o kojima je svjedočio sopraintendant Teritorijalnih snaga Zorzi Cernizza, dobio zahvale izvanrednog omiškog providura Antonija Marije Semitecola. Matija Bergelić pok. Ilije bio je službenik u Građanskoj kancelariji u Splitu, a u potvrdama o službi nalazimo da je građanin Splita (citadino originario). Nakon te službe postao je 1734. bilježnik u Splitu. Treći brat, Antonijo služio je u redovnoj mletačkoj vojsci s činom kapetana.
Prvi dodir sa Splitom Bergelići su imali preko svoga najvjerojatnije strica kanonika Frane Ante Bergelića rođenog 1639. koji je kako se iz dokumenata u fondu može pročitati obitelji mnogobrojnim kupoprodajama priskrbio veliki posjed na otoku Braču. On i brat mu Luka upisani su 1719. u plemstvo Osora i Cresa, a godine 1731. dobivaju rimsko viteštvo. Najistaknutiji član splitske obitelji Bergelić je kanonik dr. Horacije (1752-1816). Godine 1775. stekao je diplomu obaju prava u Padovi. Bio je član Splitskog gospodarskog društva i njegov predsjednik. Od godine 1810. profesor je hermeneutike i crkvene povijesti. Napisao je raspravu u kojoj dokazuje da je Splitska nadbiskupija baštinila prava i povlastice solinske i predao je providuru Vincenzu Dandolu s nakanom da spriječi ukidanje Splitske nadbiskupije.
Sjedišta: Livno ; Split
Arhivsko gradivo: 1. fond/ HR-DAZD-346 Obitelj Bergelić (stvaratelj)
Identifikator: HR-DAZD/S - 6022
Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa: izmijenjena inačica
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica