ARHiNET - Mjesno starješinstvo Skradina

Napomena o osnivanju:	Mjesno starješinstvo Skradina osnovano je ukazom guvernera Thurna od 16. veljače 1798. godine.
Povijest:	Mirom u Campo Formiju sklopljenim 17. listopada 1797. između Austrije i Francuske, Austrija dobiva mletački dio Lombardije, Istru, Kvarnersko otočje, Dalmaciju i Boku Kotorsku. Time je okončana stoljetna vladavina Mletačke republike u Dalmaciji. Nakon austrijske okupacije Dalmacije još u ljeto 1797. vojska je kratko imala svu vojnu i civilnu vlast, a uprava i sudsko uređenje iz doba Mletačke Republike nije bilo dirnuto osim što je vrhovna komanda austrijske vojske sa sjedištem u Zadru obavljala ulogu generalnog providura. Krajem 1797. Dvorska komisija u Beču započinju formiranje civilne vlasti u Dalmaciji. U Zadru se osniva područni ured Dvorske komisije u Beču – Carska Kraljevska dvorska komisija za Istru, Dalmaciju i Albaniju na čelu koje se nalazio povjerenik. Za prvog povjerenika za civilne poslove u Dalmaciji imenovan je grof Raimondo Thurn.
Sjedišta:	Skradin
Djelatnost:	Ukazom komesara Raimonda Thurna 1. siječnja 1798. godine osniva se umjesto C. K. Dvorske komisije u Zadru C. K. Vlada u Zadru (I. R. Governo in Zara) za upravno političke poslove i Apelacijski sud za građanske i kaznene sporove (I. R. Superior Tribunale d'appellazione in Zara). Odredbom grofa Thurna od 17. prosinca 1797. godine osniva se u Zadru i Prvostupanjski sud i Mjesno starješinstvo za grad Zadar (Tribunale di prima instanza col nome di Superiorità locale). Po uzoru na Zadar cijelo područje Dalmacije u veljači 1798. godine podijeljeno je na 20 odnosno 22 upravno - sudske teritorijalne jedinice nazvane mjesno starješinstvo. Sjedišta mjesnih starješinstva bila su u Cresu, Krku, Rabu, Pagu, Zadru, Ninu, Novigradu, Skradinu, Šibeniku, Kninu, Sinju, Trogiru, Splitu, Klisu, Omišu, Braču Hvaru, Korčuli, Imotskom, Makarskoj, te Poljicima i Metkoviću. Za svaku od tih jedinica guverner Thurn u ime vlade izdao je poseban ukaz, a sam naziv označavao je upravno teritorijalnu prvostupanjsku jedinicu koja će se kasnije nazivati kotarom. Nižih upravno-sudskih jedinica nije bilo već su upravne funkcije na nižim razinama obavljali časnici teritorijalnih snaga (pukovnici, serdari, harambaše) i dijelom župnici.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Ukazom grofa Raimonda Thurna od 14. veljače 1798. o osnivanju Mjesnog starješinstva regulirana je i nadležnost Mjesnih starješinstava, koje osim upravnih funkcija političkog i privrednog života brine i za zaštitu «imovine i prava svake osobe pojedinačno». Mjesna starješinstva bila su prvostupanjska upravna i sudska vlast u Dalmaciji. Sudski poslovi izvršavali su se odvojeno od upravno-političkih. Rektor ili sudac upravitelj bavio se upravno-političkim poslovima, a prvi sudac prisjednik obavlja sudske poslove uz pomoć drugog prisjednika. Područje Mjesnoga starješinstva nije se dijelilo na niže upravne jedinice. Poštovala se podjela na teritorijalne snage – razdjele ili serdarije (riparti). Upravne funkcije na nižim razinama obavljali su časnici (serdari, harfambaše. teritorijalnih snaga i dijelom župniciUpravu mjesnih starješinstava čine rektor ili sudac upravitelj (rettore ossia giudice dirigente. koji je na čelu mjesnog starješinstva, zatim dva ili više sudaca prisjednika (giudice assesori) jedan ili dva tajnika – kanceliste (protocollista registrante), te asistenti i pisari. Mjesno starješinstvo kao prvostupanjski sud nadležno je za kaznene predmete i građanske sporove ukoliko vrijednost spora prelazi 20 fiorina ili 240 dalmatinskih lira. S obzirom na običajno pravo u Dalmaciji u mjestima izvan sjedišta mjesnog starješinstva zadržana je stara institucija pomirbenog suda (Giudizio di pace) koja je sudila strankama koje bi pristale na besprizivnost u sporovima vrijednosti do 25 fiorina ili 60 do 300 dalmatinskih lira. Suce pomiritelje imenovao je povjerenik u Zadru. Ako strane u sporu nisu pristale na to, sudio je prvostupanjski sud toga područja, a to je bio mjesno starješinstvo. Područje Mjesnoga starješinstva nije se dijelilo na niže upravne jedinice.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Upravu mjesnih starješinstava čine rektor ili sudac upravitelj koji je na čelu mjesnog starješinstva, zatim dva ili više sudaca prisjednika, jedan ili dva tajnika – knaceliste te asistenti i pisari. U mjesnom starješinstvu Skradina za rektora ili suca upravitelja imenovan je Timoteo Pini, za suce prisjednike Antonio Trevisan i Marcantonio de Leva. Na mjesto tajnika ili kanceliste imenovan je Jakov Bilučić koji na svoj trošak ima obvezu uzeti jednog pomoćnika.