ARHiNET - Dvorska komisija za Istru, Dalmaciju i Albaniju (Zadar)

Povijest:	Komesar grof Raimondo Thurn 17. prosinca 1797. po carevu nalogu donosi uredbu o osnutku novog upravno i sudskog tijela koje će zamijeniti ukinute ovlasti bivšega mletačkoga kneza i kapetana s nazivom Sud prve nadležnosti u Zadru (Tribunale di prima istanza in Zara, Pristolje perve tužbe), a započet će radom 1. siječnja 1798.
Sjedišta:	Zadar (1797 - 1798)
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Sud je bio nadležan za građanske i kaznene parnice, ali i za sve javne političko-upravne i gospodarske poslove grada i njegova područja. Bio je nadležan za uspostavu reda i javne sigurnosti grada i područja. Nezadovoljna stranka se može žalitu Prizivnom sudu (Tribunale d'appelazion, Pristolju od apelaciuna) u sudskim sporovima, a u upravnom Političkoj Vladi koju sada predstavlja C. k. Dvorska komisija u Zadru koja je nadležna za cijelo Kraljevstvo Dalmacije (Il Regno della Dalmazia). Putem te Komisije svatko se može žaliti "Kraljevu Dvoru". Od 1. siječnja 1798. u žalbenom poslom postupku svi se mogu žaliti Apelacijskom sudu ili C. k. Vladi, a ne više Dvorskoj komisiji u Zadru.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Na čelu Dvorske komisije za Dalmaciju u Zadru je komesar za građanske poslove, a postavlja ga kralj, odnosno Drvorska kancelarija u Beču. Komisija je imala i određen broj činovnika koji obavljaju upravne i sudske poslove. Prvi komesar bio je Raimund Thurn (od 4. listopada 1797. do 18. srpnja 1799.). Thurn je 1. siječnja 1798. imenovao za upravitelja ili upravnoga suca Suda prve nadležnosti grofa Josipa Begnu. Njegova je zadaća da pazi kako bi se održavao red u uredu, za uredno rješavanje poslova i da pazi kako bi suci prisjednici obavljali svoje dužnosti i uredno vodili administraciju, sudili po zakonima i uredbama i održavali red i sigurnost. Zabranjuje mu se primanje bilo kakvih darova ili priznanja te poštuje sebi podložne osobe. Sucima prisjednicima u Zadru su imenovani Grgur Kreljanović Donato Ferrari, Pietro Addobati i Vettor Corte. Trebali su se za sve brinuti i suditi prema postojećim zakonima i uredbama, održavati red i sigurnost.
Opći kontekst:	Austrijska vojska je, temeljem odredbi ugovora o primirju u Leobenu koje su kasnije potvrđene mirom u Capoformiju od 17. listopada 1797. godine, u svibnju 1797. okupirala Istru, Dalmaciji i Boku Kotorsku. Bečke vlasti su u prvo vrijeme ostavile uglavnom staro mletačko ustrojstvo, promijenivši samo najviša tijela. Krajem 1797. vladar, odnosno Dvorska komisija u Beču započinje formiranje civilne vlasti u Dalmaciji. U Zadru se osniva područni ured Dvorske komisije u Beču – Carsko-kraljevska dvorska komisija za Istru, Dalmaciju i Albaniju na čelu koje se nalazi komesar za civilne poslove, također imenovan od kralja, odnosno Dvorske kancelarije u Beču. Komesar i Komisija čine središnju vlast u čijoj su nadležnosti bili uprava, financije i sudstvo u Dalmaciji, dok se u Boki Kotorskoj i dalje zadržala vojna uprava. Za prvog komesara za civilne poslove imenovan je grof Raimondo Thurn. Dvorska komisija je imala sve nadležnosti najviše upravne zemaljske vlasti, a uz to imala i obvezu prvog organiziranja potpuno nove administracije. Uz upravne, financijske i sudske , imala je i neke vojne nadležnosti usprkos odvojenom funkcioniranju Vojne komande na čelu s generalom Matijom Rukavinom. Nadležnost Dvorske komisije protezala se samo na Dalmaciju; u Boki Kotorskoj je general Thomas Brady obavljao vojnu i civilnu vlast neovisno od zadarske Komisije. Početkom 1798. godine formirana je Vlada/Gubernij i Prizivni sud u Zadru.