ARHiNET - Upravna općina Kustošija

Povijest:

Upravna općina Kustošija osnovana je ukazom kraljevskih namjesnika u ime kralja Jugoslavije, Petra II, 18. studenog 1937. br. IV 5498/ 1937. Činila su ju mjesta Frateršćica, Černomerec, Gorenci, Kustošija Gornja, Kustošija Donja, Ljubljanica i Rudeš, izdvojena iz matične općine Vrapče. Samostalna općina Kustošija imala je sjedište u Kustošiji Donjoj, a pripadala je srezu (kotaru) Zagreb, te Savskoj banovini.
Ustrojenje nove općine izdvajanjem iz općine Vrapče obrazlagalo se velikom diferencijacijom između istočnog i zapadnog dijela upravne općine Vrapče i time nastalim razlikama u interesima između stanovništva obaju dijelova. Istočni dio, koji je trebao ući u samostalnu općinu Kustošiju, imao je industrijsko-radnički karakter, dok je zapadni dio, koji bi ostao u umanjenoj općini Vrapče zadržao svoj seljačko-poljoprivredni karakter. Zapadni dio je, dakle, smetao razvoju istočnog dijela općine. Općina Kustošija se protezala na oko 1200 katastarskih jutara zemlje sa 8000 stanovnika od čega cca 75% gradskog, a 25% seoskog življa. Broj žitelja se povećavao: tako općinski načelnik na sjednici općinskog odbora 15. prosinca 1941. navodi da broj žitelja Kustošije iznosi oko 15 000 ljudi. Na sjednici općinskog odbora od 22. srpnja 1944. općinski načelnik navodi da upravna općina Kustošija broji cca 18 000 duša.
Nakon osnivanja samostalne upravne općine, nije riješeno pitanje osnivanja porezne općine Kustošija, jer se upravna općina Kustošija nije formirala iz jedne ili više poreznih općina u cijelosti, već iz dijelova dviju poreznih općina i to: Vrapče i Vrapče Gornje. Ovo pitanje poreznih općina, koje je bilo bitno i zbog izrade zemljarinskih očevidnosti, tj. katastra, nije bilo riješeno sve do 1944. Naredbom Ministarstva državne riznice Nezavisne Države Hrvatske od 8. kolovoza 1944. br.11795-K-1944 osnovana je katastralna (porezna) općina Kustošija kojoj se područje podudara s područjem upravne općine Kustošije. Iako se pitanje konačnog razgraničenja s bivšom matičnom općinom Vrapče krenulo rješavati već nakon stvaranja općine Kustošija, ovo pitanje riješeno je tek 1943. Tako je neriješeno ostalo pitanje zemljarinske očevidnosti tj. katastra.
Od trenutka osnivanja općine Kustošija počela je akcija za pripojenje Općine gradu Zagrebu. Problemi koji su se u vezi s ovim javljali bili su mnogostruki: kako provesti što pravednije razgraničenje s općinom Vrapče, kako riješiti pripojenje još nekih mjesta općini Kustošija (to se prvenstveno odnosilo na naselje Jarun, Gornji i Donji Berek i Prečko Gornje). Sva ta pitanja, uz pitanje o pripojenju same općine gradu Zagrebu nisu do kraja 1945. provedena i riješena. Kustošija je pripojena gradu Zagrebu 1945. godine, a do 1947. imala je status posebnog VII. gradskog rajona. Nakon ukidanja gradskih rajona 1952. godine, osnovana je periferna gradska općina Kustošija. Od 1955. Kustošija je u sastavu tadašnje općine Susedgrad koja se 1962. pripaja općini Črnomerec. Od 1967. Grad Zagreb, kao jedinstvena općina, obuhvaća, uz ostalo, i općinu Črnomerec.

Djelatnost:

Prema Zakonu o opštinama iz 1933. općinska načelstva (odnosno poglavarstva) predstavljala su (kao i dotada) najniži organ opće uprave. Članovi općinskog poglavarstva Kustošije bili su: načelnik općine i još petorica članova U nadležnost općinskog poglavarstva spadalo je neposredno upravljanje općinskom imovinom, sastavljanje i predlaganje općinskog budžeta i godišnjeg završnog računa, nadzor nad radom općinskih ustanova i poduzeća i davanje uputstava o provedbi odborskih odluka, odlučivanje u hitnim slučajevima o nepredviđenim vanrednim kreditima uz odobrenje nadzorne vlasti, pripremanje odluka odbora i provedba svih drugih poslova koje je odbor stavio upravi u dužnost, izricanje kazne u svim slučajevima gdje je to spadalo u nadležnost općine, poslovi mjesne policije ukoliko to nije provodila državna vlast, briga za javnu i osobnu imovinsku sigurnost, moral, red i mir u općini, nadzor nad strancima, sumnjivim osobama i skitnicama, prenoćištima, kavanama, nad sajmovima i drugo, briga za sigurnost javnog prometa, čistoću , održavanje puteva i dr. Općinsko poglavarstvo Kustošija, osim uprave, imalo je i stručne referente. Godine 1941. to su bili općinski veterinar i općinski liječnik, a krajem iste godine odlučeno je da im se pridruži i općinski inženjer kao građevni referent. Samoupravni organ općine, odnosno općinski odbor sastojao se od 30 članova izabranih na općinskim izborima. Iz zapisnika sjednica općinskog odbora 1944.-1945. vidljivo je da se kasnije broj odbornika i članova poglavarstva smanjio. Sjednicama tada prisustvuje otprilike dvoje ili troje članova općinskog poglavarstva i oko pet ili šest članova savjetodavnog odbora.
U nadležnost općinskog odbora spadali su i poslovi iz djelokruga općinske uprave ukoliko se radilo o sredstvima za provedbu tih poslova. Nadzor nad poslovima općine provodio je kotarski načelnik.Protiv odluke nadzorne vlasti općinski odbor se mogao žaliti banu, koji je mogao poništiti žalbu ili je poslati na rješenje Upravnom sudu. Protiv odluke načelnika općine iz njegove nadležnosti u poslovima opće uprave žalba se mogla uložiti kotarskom (sreskom) načelniku , a u poslovima koji su proizašli iz odluke općinskog odbora, općinskom odboru. Dalje se moglo žaliti kotarskom (sreskom) načelniku. U općini Kustošija djelovao je i Mjesni sud Kustošija. Mjesni sudovi poslovali su na osnovu Zakona o mjestnim sudovima od 3. listopada 1876. Mjesni sud se po zakonu sastojao od suca i njegovog zamjenika koje su birali općinski odbori, i određenog broja prisežnika, te potrebnog pisarskog i poslužnog osoblja (koje može biti i zaposleno u općini). Prema potrebi mogao je biti određen i stanoviti broj vještaka (procjenitelja). Troškove mjesnog suda plaćala je općina. Na sudu su se rješavali građansko- pravni sporovi oko novčanih svota (ili drugih predmeta, ako je tužitelj u zamjenu spreman uzeti novac) do određene (manje) vrijednosti. Iz uredovne knjige Mjesnog suda u Kustošiji, vođenoj od 1938. do 1944., vidljivo je da su na sudu rješavani sporovi u vezi dugovanja uglavnom do 300 dinara, kasnije do 1500 kuna. I u doba Banovine Hrvatske (1939.-1941.) općine su djelovale po Zakonu o općinama od 14. ožujka 1933. Nezavisna država Hrvatska (1941.-1945.) bila je podijeljena na 22 velike župe i grad Zagreb. Bivša Kotarska oblast Zagreb, kojoj je pripadala općina Kustošija, ušla je u Veliku župu Prigorje. Organi općinske uprave poslovali za to vrijeme prema propisima po kojima su bili na snazi i za Kraljevine Jugoslavije.