ARHiNET - Narodni odbor kotara Velika Gorica

Povijest:	Nakon II. svjetskog rata u svibnju 1945. godine na teritoriju Hrvatske uspostavljaju se nove upravno-teritorijalne jedinice i nova tijela vlasti. Najviša tijela državne vlasti na svim razinama od mjesta pa do oblasti postaju narodni odbori, a nazivi mjesni, općinski, rajonski, gradski, kotarski, okružni i oblasni narodno-oslobodilački odbor mijenjaju se temeljem Zakona o promjeni naziva Narodno-oslobodilačkih odbora u mjesni, općinski, rajonski, gradski, kotarski, okružni i oblasni narodni odbor. Sukladno tome Narodno-oslobodilački odbor kotara Velika Gorica postaje Narodni odbor kotara Velika Gorica. Teritorijalna nadležnost često je mijenjana. Prvi propis, koji određuje teritorijalnu nadležnost je Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske iz 1947. Tim je propisom smanjen broj mjesnih narodnih odbora, koji su postojali od 1945. godine. Na temelju podataka iz arhivskog gradiva utvrđeno je da je od 1945. do sredine 1947.Narodni odbor kotara Velika Gorica bio nadležan za područja slijedećih mjesnih narodnih odbora: Barbarić, Bukevje, Bukovščak, Buševac, Buzin, Cerovski Vrh, Cvetković Brdo, Čakanec, Čret, Črnkovec, Dragonožec Donji, Dragonožec Gornji, Drnek, Dubranec, Gladovec, Gradići, Gudci, Gustelnica, Havidić Selo, Hrašće, Hreljić, Hruševac Gornji, Jagodno, Jakuševac, Jerebić, Jezero, Ključić Brdo, Kobilić, Kosnica, Kozjača, Kravarsko, Kuče, Kurilovac, Lazina, Lekneno, Lipnica, Lomnica Donja, Lomnica Gornja, Lukavec Donji, Lukavec Gornji, Mala Buna, Mala Mlaka, Markuševac, Mičevac, Mraclin, Novo Brdo, Novo Čiče, Obed, Obrezina, Obrež, Odra, Oknje, Opatija, Orle, Petravec, Petrovina, Pleso, Podotočje Donje, Podotočje Gornje, Podvornica, Poljana Donja, Poljana Gornja, Prvonožina, Rakarje, Rakitovac, Ribnica, Ruča, Sop, Staro Čiče, Strmec, Strmec Odranski, Stružec (do 11. 5. 1946. kada je pripojen Mjesnom narodnom odboru Veleševec), Suša, Ščitarjevo, Šiljakovina, Trputci Donji, Trputci Gornji, Turopolje, Veleševec, Velika Buna, Velika Gorica, Velika Mlaka, Vrbovo, Vukomerić, Vukovina i Žitkovica. Prema Zakonu o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske iz 1947. Narodni odbor kotara Velika Gorica teritorijalno je nadležan za područja mjesnih narodnih odbora: Bukevje, Buševac, Cerovski Vrh, Cvetnić Brdo, Črnkovec, Donja Lomnica, Donji Hruševec, Donji Trputci, Dubranec, Gornja Čička Poljana, Gornji Dragonožec, Gornji Hruševec, Gornji Lukavec, Hotnja, Hrelići, Kosnica, Kravarsko, Kuće, Kurilovac, Lukinić Brdo, Mala Buna, Mičevac, Mraclin, Novo Čiče, Obrež Odranski, Odra, Orle, Pleso, Pokupsko, Rakarje, Strmec Bukevski, Suša, Šćitarjevo, Šiljakovina, Turopolje, Veleševac, Velika Gorica, Velika Mlaka i Vukovina. Ukazom o promjeni administrativno-teritorijalne podjele NR Hrvatske 1949. nije se ništa promijenilo glede teritorijalne nadležnosti. Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske 1950. godine ukinuto je nekoliko mjesnih narodnih odbora na području kotara Velika Gorica. Područja tih odbora Uputstvom o pripajanju područja ukinutih mjesnih narodnih odbora drugim administrativno-teritorijalnim jedinicama pripojena su drugim mjesnim narodnim odborima: 1. područja MNO-a Kosnica i MNO-a Šćitarjevo MNO-u Črnkovec; 2. područja MNO-a Kurilovac, MNO-a Pleso i MNO-a Rakarje MNO-u Velika Gorica. 1952. godine Zakonom o provođenju reorganizacije narodnih odbora, koji je donesen radi usklađivanja s Općim zakonom o narodnim odborima iz iste godine, ukidaju se mjesni narodni odbori i osnivaju općine. Na području kotara Velika Gorica Zakonom o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, gradove i općine osnovano je 8 općina: Dubranec, Kravarsko, Novo Čiče, Odra, Pokupsko, Veleševac, Velika Gorica i Vukovina. Kotar Velika Gorica bio je u sastavu okruga Zagreb od srpnja 1947. do travnja 1949. godine, a od tada do prosinca 1951. u sastavu oblasti Zagreb. Kotar Velika Gorica ukinut je donošenjem Zakona o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 36/1955), kojim je znatno smanjen broj kotara u NRH. Područje ukinutog kotara ulazi većim dijelom u sastav kotara Zagreb i to podijeljeno u 2 novoosnovane općine – Velika Gorica i Remetinec, a manji dio ulazi u sastav novoosnovane općine Pokupsko kotara Sisak. Kotar Velika Gorica prestao je s radom 31. kolovoza 1955.
Sjedišta:	Velika Gorica
Djelatnost:	Nadležnosti kotarskih narodnih odbora definirane su u općim zakonima o narodnim odborima iz 1946. i 1949. godine (Službeni list br. 43/1946; Službeni list br. 49/1949) kao temeljni zadaci i kao posebni poslovi u određenim oblastima. Temeljni zadaci definirani su općenito i odnose se na narodne odbore administrativno upravnih jedinica različitih razina. Između ostalog narodni odbori određuju pravac razvoja socijalističke privrede putem privrednog planiranja i planskog rukovođenja privredom; ostvaruju socijalistički preobražaj poljoprivrede razvijanjem državnih poljoprivrednih dobara, pomaganjem zemljoradničkog zadrugarstva, kao i unapređenjem agrotehničih i zootehničkih mjera; razvijaju lokalne izvore opskrbe stanovništva; razvijaju zanatstvo osnivanjem državnih zanatskih radionica i pomaganjem razvoja zanatskih zadruga; skrbe o razvoju šumarstva očuvanjem postojećih šuma i pošumljavanjem goleti; skrbe o uređenju gradova i drugih naselja, te razvoju komunalne infrastrukture; unapređuju prosvjetu kroz punu primjenu obaveznosti školovanja, kao i likvidaciju nepismenosti; skrbe o općekulturnoj izgradnji osnivanjem raznih kulturnih ustanova; skrbe o razvoju narodnog zdravlja i socijalne zaštite; razvijaju demokraciju kroz cjelokupnu djelatnost narodnog odbora i neposredno sudjelovanje narodnih masa u lokalnoj upravi; čuvaju zakonitost, unutarnji red i mir, te državnu sigurnost; čuvaju i učvršćuju bratstvo i jedinstvo i utvrđena prava svih narodnosti i nacionalnih manjina. Opći zakon o narodnim odborima (Službeni list br. 43/1946) posebne zadatke kotarskih narodnih odbora određuje u oblastima: 1. plana, financija i upravljanja općenarodnom imovinom, 2. lokalne privrede, 3. komunalne izgradnje i komunalnih poslova, 4. prosvjete i kulture, 5. zaštite narodnog zdravlja i 6. socijalnog staranja. Opći zakon o narodnim odborima (Službeni list br. 49/1949) posebne zadatke kotarskih narodnih odbora određuje u oblastima: 1. plana, 2. poljoprivrede, 3. komunalnog života, 4. trgovine i obrta, 5. financija, 6. radnih odnosa, 7. narodnog prosvjećivanja, 8. socijalnog staranja i narodnog zdravlja.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Poteškoću pri utvrđivanju organizacijske strukture Narodnog odbora kotara Velika Gorica predstavljala je činjenica da statut nije sačuvan, a sačuvano gradivo vrlo je manjkavo, te se u postupku sređivanja nije mogla izvršiti cjelovita rekonstrukcija organizacijske strukture. Do 1949. utvrđeno je postojanje: tajništva, upravnog, financijskog, tehničkog, poljoprivrednog, građevnog, socijalnog i odjela trgovine i opskrbe. Iz zapisnika Izvršnog odbora iz 1949. vidljivo je da u Narodnom odboru kotara Velika Gorica postoje povjereništva rada, poljoprivrede, financija, socijalnog staranja, prosvjete, komunalnih poslova, obrta i industrije, trgovine i opskrbe, te šumarstva. Od 1952. organizacijsku strukturu čine Tajništvo (u čijem se sastavu nalazi otsjek za pravne, organizacione i personalne poslove, statistički ured i katastarski ured), Odjel za prosvjetu i kulturu, Odjel za socijalnu politiku (s inspekcijom rada i referadom za posredovanje rada), Odjel za komunalne poslove (u sklopu kojeg su građevinska inspekcija, referada za urbanističko-regulacione poslove i referada za saobraćaj i putove), Odjel za privredu (s ekonomsko- financijskim odsjekom, trgovinskom inspekcijom, referadom za poljoprivredu, otsjekom za otkup i privredno-upravnim otsjekom). Posebna organizaciona jedinica bila je Uprava za prihode unutar koje je postojala referada za budžet, otsjek za prihode iz privrede, otsjek za prihode od stanovništva i ostale prihode i financijska kontrola. U 1955. Narodni odbor kotara ima Tajništvo, Odjel za prosvjetu i kulturu, Odjel za narodno zdravlje i socijalnu politiku, Odjel za komunalne poslove, Odjel za privredu, te Upravu za prihode.

Arhivsko gradivo:

1. fond/ HR-DAZG-884 Narodni odbor kotara Velika Gorica (stvaratelj)

Napomena:

Odluka o ustrojstvu i poslovanju narodno-oslobodilačkih odbora i skupština u Federalnoj Hrvatskoj (NN 2/1945)
Zakon o promjeni naziva Narodno-oslobodilačkih odbora (NN 3/1945)
Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (Službeni list 10/1946)
Opći zakon o narodnim odborima (Službeni list br. 43/1946)
Ustav Narodne Republike Hrvatske (NN 7/1947)
Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN 60/1947)
Ukaz o promjeni administrativno-teritorijalne podjele NR Hrvatske (NN 14/1949) Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN 29/1949)>BR> Opći zakon o narodnim odborima (Službeni list br. 49/1949)
Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN 27/1950)
Uputstvo o pripajanju područja ukinutih mjesnih narodnih odbora drugim administrativno-teritorijalnim jedinicama (NN 27/1950)
Obavijest (Službeni glasnik Narodnog odbora Grada Velika Gorica br. 24-25/1950)
Opći zakon o narodnim odborima (Službeni list br. 22/1952)
Zakon o provođenju reorganizacije narodnih odbora (NN 16/1952)
Zakon o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952)
Zakon o narodnim odborima kotara (NN 34/1952)
Zakon o izboru i opozivu odbornika narodnih odbora (NN 36/1952)
Uputstvo o organizaciji administracije narodnih odbora kotareva (Službeni list br. 38/1952) Opći zakon o uređenju općina i kotara (Službeni list br. 26/1955)
Zakon o provođenju novog uređenja općina i kotara (NN 33/1955)
Zakon o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara (Službeni list br. 34/1955)
Zakon o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj (NN 36/1955)