ARHiNET - Narodni odbor općine Črnomerec

Povijest:	Na temelju Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine ( NN 16 /1952.) ukinuti su narodni odbori rajona i naselja, a NR Hrvatska je podijeljena na općine, koje se od tada definiraju kao političko-teritorijalne jedinice. Ali, na užem području grada Zagreba upravne poslove umjesto općina preuzeo je Narodni odbor grada Zagreba putem ispostava. Na temelju ovih promjena na području ukinutog rajona Črnomerec do 20. listopada 1953. djelovala ispostava VI. Nakon donošenja Odluke o teritorijalnoj podjeli grada Zagreba (SG NOGZ 31-33/1953) ukinute su ispostave, a grad Zagreb je podjeljen na osam općina. Narodni odbor općine Črnomerec počeo je s radom 21. listopada. Nadležnost i djelokrug narodnog odbora, prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo, te odnos prema višim organima vlasti određeni su Zakonom o narodnim odborima gradova i gradskih općina (NN 36/1952). Funkciju vlasti vršio je preko sjednica na kojima je donosio zaključke, rješenja, uputstva, odluke i druge akte. Teritorijalna nadležnost općine obuhvaćala je gradski predio Črnomerec koji je išao sa zapada granicom općine Kustošija, sa sjevera granicom općine Šestine, s istoka Gornjm Prekrižjem, Kraljevcem, Zelengajem, Britanskim trgom, Kačićevom do željezničke pruge, te s juga željezničkom prugom do potoka Črnomerec. Nakon Zakona o području kotara i općina u NR Hrvatskoj (NN 36/1955) u sastav općine ušla su mjesta: Bijenik, Lukšić i Mikulići. Radi boljeg upravljanja poslovnim i stambenim fondom u vlasništvu općine Narodni odbor općine Črnomerec osnovao je na temelju Uredbe o upravljanju stambenim zgradama (SL 52/1953) Upravu stambene zajednice, te općinu podijelio na tri Stambene zajednice i to; Črnomerec I , Črnomerec II i Črnomerec III. Narodni odbor općine Črnomerec potpadao je pod nadležnost Narodnog odbora grada Zagreba. Ukinut je na temelju Zakona o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 39/1962), a nakon Ustava SRH (NN 15/1963) s radom nastavlja Skupština općine Črnomerec, kao njegov slijednik.
Sjedišta:	Zagreb (1953. - 1962.)
Djelatnost:	Funkcije, zanimanja i djelatnost Narodnog odbora općine Črnomerec utvrđeni su statutom općine, usklađenim prema zakonskim propisima i statutu Narodnog odbora grada Zagreba. Prema statutu bio je dužan brinuti se za sve poslove od neposrednog interesa za privredni, komunalni, socijalni i kulturni razvitak općine, među kojima navodimo slijedeće: brigu o komunalnom uređenju općine, upravljanje stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, uređenju ulica i parkova, unapređenju privrednih subjekata, zatim voditi brigu o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti djece i odraslih, te održavanju zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih institucija na području općine (škola, knjižnica, kina, bolnica i dr.). Osim toga, dužan je bio provoditi sva uputstva, odluke i naredbe Narodnog odbora grada Zagreba, kao nadležnog organa.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Unutarnji ustroj Narodnog odbora općine Črnomerec temeljio se na statutu općine, prema kojemu se narodni odbor definira kao dvodomno tijelo koje sačinjavaju Općinsko vijeće i Vijeće proizvođača, te 36 općinskih odbornika koji između sebe biraju predsjednika, potpredsjednika i tajnika. Za obavljanje pojednih poslova iz oblasti društvenog života Narodni odbor općine Črnomerec osnovao je sedam odjela. U okviru svoje nadležnosti odjeli su osnivali niže organe odsjeke, direkcije, urede i dr. Za proučavanje pojedinih pitanja i prijedloga u sastavu narodnog odbora uspostavljene su stalne i privremene komisije. Administracija se sastojala od tajništva, unutar kojeg je bio uspostavljen potreban broj organizacijskih jedinica.