ARHiNET - Narodni odbor općine Donji grad

Povijest:	Nakon donošenja Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952) ukinuti su narodni odbori rajona i naselja, a umjesto njih NR Hrvatska je podjeljena na općine. Međutim, uži dio grada Zagreba nije odmah kao ostali dio Hrvatske podijeljen na općine, kako je bilo određeno navedenim zakonom, nego je jedno vrijeme (od sredine 1952. do sredine 1953.) na području ukinutih rajona (I – VI) upravne poslove decentralno obavljao Narodni odbor grada Zagreba putem ispostava, kao gradskih ureda. Nakon donošenja Odluke o teritorijalnoj podjeli grada Zagreba (SG NOGZ 31-33/1953) ukinute su ispostave, a grad Zagreb je podjeljen na osam općina. Narodni odbor općine Donji grad počeo je s radom 21. listopada 1953. Funkciju vlasti vršio je preko sjednica na kojima je donosio zaključke, rješenja, odluke, propise, uputstva i druge akte. Nadležnost i djelokrug, prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo te odnos prema višim organima vlasti definirani su Zakonom o narodnim odborima gradova i gradskih općina (NN 36/1952). Teritorijalna nadležnost Narodnog odbora općine Donji grad obuhvaća područje od Klaićeve ulice sa zapada, do željezničke pruge na jugu, te Draškovićevom ulicom prema istoku do Vlaške, zatim preko Trga Bana Jelačića Ilicom ponovo do Klaićeve. Radi boljeg i profitabilnijeg upravljanja stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, Narodni odbor općine Donji grad donio je na 6. sjednici 1954. (6. sjed. kut. br. 1) Rješenje o podjeli blokova stambenih zgrada na području općine Donji grad na Stambene zajednice. Prema tom Rješenju općina Donji grad je podjeljena na tri Stambene zajednice. U tu svrhu osnovana je Stambena uprava koja je nadzirala rad i vodila administraciju za sve tri stambane zajednice. Narodni odbor općine Donji grad potpadao je pod nadležnost Narodnog odbora grada Zagreba. Prestaje djelovati na temelju Zakona o području općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 39/1962), prema kojemu su ukinute općine Donji grad i Gornji grad, a na njihovom području uspostavljena jedna općina Centar.
Sjedišta:	Zagreb (1953 - 1962)
Djelatnost:	Funkcije, zanimanja i djelatnost Narodnog odbora općine Donji grad definirani su statutom općine, usklađenim prema zakonskim propisima i statutu Narodnog odbora grada Zagreba. Prema statutu dužan je bio brinuti se za sve poslove od neposrednog interesa za privredni, komunalni, socijalni i kulturni razvitak općine, među kojima navodimo slijedeće: brigu o komunalnom uređenju općine, upravljanje stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, uređenju ulica i parkova, unapređenju privrednih subjekata, zatim voditi brigu o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti djece i odraslih, te održavanju zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih institucija na području općine (škola, knjižnica, kina, bolnica i dr.). Osim toga, dužan je bio provoditi sva uputstva, odluke i naredbe Narodnog odbora grada Zagreba, kao nadležnog organa.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Unutarnji ustroj Narodnog odbora općine Donji grad utvrđen je statutom općine, prema kojemu se narodni odbor definira kao dvodomno tijelo koje sačinjavaju Općinsko vijeće i Vijeće proizvođača, te 36 odbornika koji između sebe biraju predsjednika, potpredsjednika i tajnika. Za obavljanje pojednih poslova iz oblasti društvenog života Narodni odbor općine Donji grad osnovao je šest odjela. U okviru svoje nadležnosti odjeli su osnivali niže organe odsjeke, direkcije, urede i dr. Za proučavanje pojedinih pitanja i prijedloga u sastavu narodnog odbora uspostavljene su stalne i privremene komisije. Administracija se sastojala od tajništva, unutar kojeg je bio uspostavljen potreban broj organizacijskih jedinica.